HRVATI STRAHUJU JER NE ZNAJU ŠTO KUPUJU: / Evo odakle dolazi voće i povrće koje nalazimo u hrvatskim trgovinama

Image
Foto: Screanshoot/RTL

Istraživanje Hrvatske gospodarske komore pokazalo je da trgovački lanci u Lijepoj našoj potrošačima mahom nude domaće proizvode.

5.10.2016.
9:19
Screanshoot/RTL
VOYO logo

Iako Hrvati uvijek strahuju od onog što im trgovci nude u trgovačkim centrima, istraživanje Hrvatske gospodarske komore pokazalo je da na policama trgovačkih centara ipak ima više domaćih nego inozemnih proizvoda. Točnije, od pet najvećih trgovačkih lanaca, samo u jednom je udio domaćeg voća i povrća manji od 50 posto, ostala četiri imaju više od 60 posto, prenosi RTL.

Gotovo svaka mandarina koju Hrvati kupe je domaća kao i svaki stručak peršina. Blitva, mrkva, kupus, kelj, luk - uglavnom su hrvatskog podrijetla. Povrće i voće iz regije je rijetko, ali tu i tamo se pronađe makedonska paprika ili srpska kruška.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali zato je svaka boba grožđa na našim policama došla iz Italije iz koje uvozimo i nektarine i šljive i tikvice. Inače, baš je Italija zemlja EU-a iz koje najviše uvozimo. Naranče i limuni, pak, su od svuda samo ne iz Hrvatske. Tako ih ima iz Argentine, Čilea, Južne Afrike...

Image
NOVOST NA POLICAMA TRGOVINA: /

Trend koji bi mogao promijeniti naviku većine kupaca

Image
NOVOST NA POLICAMA TRGOVINA: /

Trend koji bi mogao promijeniti naviku većine kupaca

Matematika mandarina i limuna

Image
Foto: PIXSELL, Hrvoje Jelavić
Image
Foto: PIXSELL, Hrvoje Jelavić

citrusno voće

Razlog zbog kojeg su mandarine domaće, a naranče i limuni iznozemni matematički je vrlo jasan: Hrvatska je ove godine proizvela 90.000 tona mandarina, ali samo 106 tona naranči i 181 tonu limuna, pa ispada da svaki stanovnik u Hrvatskoj može računati da će u godinu dana pojesti jednu trećinu domaćeg limuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedostaje limuna i graha

"Nažalost, proizvodnja limuna je toliko mala da je ne možemo ponuditi na našim policama. Kada proizvodnja nije dostatna i nemamo proizvodača, tada idemo na alternativne i uvozimo robu", objasnio je Tomislav Kramarić, direktor prodaje u trgovačkom lancu.

Ni graha ne proizvodimo dovoljno pa on stiže iz Kine, Argentine i Perua. Zbog smanjenja proizvodnje sve više uvozimo i bademe, smokve i šljive. U HGK-u, pak, navode kako tek na prste mogu izbrojiti proizvode kojih Hrvatska proizvodi dovoljno za svoje potrebe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Samodostatni smo u proizvodnji višanja, jabuka i mandarina, kod povrća rajčica, znači gotovo sve povrće nismo. Podvlačim da je glavni uzrok toga nepostojanje strategije, odnosno nedostatak potpore države proizvođačima", smatra Dražen Miloloža, Sektor za poljoprivredu HGK-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brave
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Molitva prije zore
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Barbapapa
Brak na prvu Australija
Obiteljske tajne
Otok iskušenja
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo