Pune četiri godine iz Vlade stalno stižu poruke kako banke moraju dijeliti sudbinu gospodarstva i građana. No, dok je gospodarstvo padalo, dok su građani i država imali sve manje novca banke nisu dijelile tu sudbinu. Bankarski sektor sve te godine ostvarivao je značajnu dobit, koja je pala tek u 2009. ali se i dalje držala na oko 3,5 milijarde kuna i to nakon oporezivanja. Od 2008. do 2011. godine hrvatske su banke na ime kamata naplatile ukupno gotovo 84 milijarde kuna, a istovremenu su same platile 42 milijarde kuna kamata. To znači da je njihov neto prihod na kamatama bio 42 milijarde kuna. Iznos je to koji bi pokrio cjelogodišnju isplatu mirovina u Hrvatskoj i troškove svih zaposlenih u zdravstvu.
Od naknada i provizija 17,3 milijarde kuna
Još je povoljnija situacija s provizijama i naknadama u te četiri godine. Banke su naplatile ukupno 17,3 milijarde kuna provizija i različitih naknada, dok su istovremeno same za iste troškove platile oko 5,17 milijardi kuna, pa je njihov čisti prihod na naknadama što ih su ih naplatili svojim klijentima bio oko 12,2 milijarde kuna. Sve to u četiri godine u kojima je hrvatsko gospodarstvo kumulativno palo za oko deset posto i u kojima se životni standard građana, koji su najvažniji klijenti banka, urušio barem za petinu. No, rezultat je 15,41 milijarda kuna dobiti hrvatskih banka i to nakon što su platile porez na dobit, piše Novi list.
Analitičari upravo tu vide prostor za pojačano djelovanje novog guvernera Borisa Vujčića. Nisu tome neskloni čak ni pojedini članovi Vlade, ali ističu da nerado kao ministri govore što bi trebao raditi prvi čovjek HNB-a, nezavisne institucije.
Prijeti bankrot
"Novi guverner bi morao pojačati nadzor banaka, nadzor njihovih troškova i prije svega učiniti nešto u segmentu zaštite potrošača. Banke ostvaruju iste zarade kao i kad su im rasli plasmani, dakle čine to na kamatama i čine to na naknadama. Njihovi vlasnici dali su im jasan zadatak koliku dobit moraju ostvariti i oni to čine. Ako ne raste plasman kredita, onda neto prihod od kamata na drugi način mora ostati na istoj razini i onda se dobit mora ostvariti na naknadama. Nema tu tržišnog natjecanja koje bi išlo u prilog potrošačima, kaže izvor iz Vlade.
Dodaje da je zahvaljujući takvom ponašanju moguća situacija u kojoj se Hrvatska svrstava u zemlje kojima opasno prijeti bankrot, dok s druge strane njezinim bankama primjerice u prošloj godini dobit raste za pola milijarde kuna odnosno za oko 12 posto.
