Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>Dok drugi, i kad vrijedno rade, grcaju u problemima<ulink url="http://danas.net.hr/novac/vrtoglavi-iznosi-evo-koliko-zaradjuju-bankari-u-hrvatskoj">, sve se slijeva u banke, u kojima vrijede posebni zakon</ulink>i, kaže Jurica Dobrinić. Interni zakoni banaka, kaže za <emphasis>
      <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Goleme-zarade-Banke-se-bogate-jer-su-interne-zakone-prilagodile-sebi">Novi list</ulink>
   </emphasis>, prilagođeni su njima samima i izvana potpuno neregulirani.</para>
<heading2>Nejasna žalopojka</heading2>
<para>
"Dugoročno je bogaćenje banaka, koje bi trebale biti servis, neodrživo, jer istovremeno, dok se same bogate, sve oko njih propada. Nejasna je, na kraju, žalopojka banaka da ne mogu podnijeti dio tereta dužnika u francima, kad bi to, s ovakvim bonusima, mogla podnijeti i njihova rukovodstva sama", zaključuje Dobrinić.</para>
<heading2>Kamate tri puta više nego u Austriji i Italiji</heading2>
<para>
O tome da  za banke ne bi trebao biti problem snositi troškove pomoći zaduženima u švicarcima na HRT-u je govorio i ministar financija <strong>Boris Lalovac</strong>.</para>
<para>"Vidjet ćemo ubrzo da su banke od 2008. do 2013. zaradile silne milijarde, i mi nismo protiv toga, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite u ovoj situaciji, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo.</para>
<para>Želim odgovore na ta pitanja, ali i na pitanja  tko je firmama koje imaju do sto kuna prihoda dao šest milijardi kuna kredita, a kada su u pitanju socijalno ugroženi građani 200 do 300 milijuna kuna je veliki problem, problem Bruxellesa, uzbunjivanja MMF-a, Svjetske banke, Komisije...", rekao je ministar Lalovac.</para>

'Dio tereta dužnika u francima mogli bi podnijeti čelnici banaka sami' 'To znači da vodeći ljudi u bankama fenomenalno rade svoj posao! 
Dok drugi, i kad vrijedno rade, grcaju u problemima, sve se slijeva u banke, u kojima vrijede posebni zakoni, kaže Jurica Dobrinić. Interni zakoni banaka, kaže za 
      Novi list
   , prilagođeni su njima samima i izvana potpuno neregulirani.
Nejasna žalopojka

"Dugoročno je bogaćenje banaka, koje bi trebale biti servis, neodrživo, jer istovremeno, dok se same bogate, sve oko njih propada. Nejasna je, na kraju, žalopojka banaka da ne mogu podnijeti dio tereta dužnika u francima, kad bi to, s ovakvim bonusima, mogla podnijeti i njihova rukovodstva sama", zaključuje Dobrinić.
Kamate tri puta više nego u Austriji i Italiji

O tome da  za banke ne bi trebao biti problem snositi troškove pomoći zaduženima u švicarcima na HRT-u je govorio i ministar financija Boris Lalovac.
"Vidjet ćemo ubrzo da su banke od 2008. do 2013. zaradile silne milijarde, i mi nismo protiv toga, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite u ovoj situaciji, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo.
Želim odgovore na ta pitanja, ali i na pitanja  tko je firmama koje imaju do sto kuna prihoda dao šest milijardi kuna kredita, a kada su u pitanju socijalno ugroženi građani 200 do 300 milijuna kuna je veliki problem, problem Bruxellesa, uzbunjivanja MMF-a, Svjetske banke, Komisije...", rekao je ministar Lalovac. GOLEME ZARADE 

GOLEME ZARADE

'Dio tereta dužnika u francima mogli bi podnijeti čelnici banaka sami'


<para>Pune četiri godine iz Vlade stalno stižu poruke kako banke moraju dijeliti sudbinu gospodarstva i građana. No, dok je gospodarstvo padalo, dok su građani i država imali sve manje novca banke nisu dijelile tu sudbinu. Bankarski sektor sve te godine ostvarivao je značajnu dobit, koja je pala tek u 2009. ali se i dalje držala na oko 3,5 milijarde kuna i to nakon oporezivanja. 
 
Od 2008. do 2011. godine  hrvatske su banke na ime kamata naplatile ukupno gotovo 84 milijarde kuna, a istovremenu su same platile 42 milijarde kuna kamata. To znači da je njihov neto prihod na kamatama bio 42 milijarde kuna. Iznos je to koji bi pokrio cjelogodišnju isplatu mirovina u Hrvatskoj i troškove svih zaposlenih u zdravstvu.</para>
<heading2>Od naknada i provizija 17,3 milijarde kuna</heading2>
<para>
Još je povoljnija situacija s provizijama i naknadama u te četiri godine. Banke su naplatile ukupno 17,3 milijarde kuna provizija i različitih naknada, dok su istovremeno same za iste troškove platile oko 5,17 milijardi kuna, pa je njihov čisti prihod na naknadama što ih su ih naplatili svojim klijentima bio oko 12,2 milijarde kuna. Sve to u četiri godine u kojima je hrvatsko gospodarstvo kumulativno palo za oko deset posto i u kojima se životni standard građana, koji su najvažniji klijenti banka, urušio barem za petinu. No, rezultat je 15,41 milijarda kuna dobiti hrvatskih banka i to nakon što su platile porez na dobit, piše <emphasis>
      <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Banke-ubrale-17-3-milijarde-kuna-na-provizijama-i-naknadama">Novi list</ulink>
   </emphasis>.</para>
<para>Analitičari upravo tu vide prostor za pojačano djelovanje novog guvernera <strong>
      <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/boris-vujcic">Borisa Vujčića</ulink>
   </strong>. Nisu tome neskloni čak ni pojedini članovi Vlade, ali ističu da nerado kao ministri govore što bi trebao raditi prvi čovjek HNB-a, nezavisne institucije. </para>
<heading2>Prijeti bankrot</heading2>
<para>
"Novi guverner bi morao pojačati nadzor banaka, nadzor njihovih troškova i prije svega učiniti nešto u segmentu zaštite potrošača. Banke ostvaruju iste zarade kao i kad su im rasli plasmani, dakle čine to na kamatama i čine to na naknadama. Njihovi vlasnici dali su im jasan zadatak koliku dobit moraju ostvariti i oni to čine. Ako ne raste plasman kredita, onda neto prihod od kamata na drugi način mora ostati na istoj razini i onda se dobit mora ostvariti na naknadama. Nema tu tržišnog natjecanja koje bi išlo u prilog potrošačima, kaže izvor iz Vlade. </para>
<para>Dodaje da je zahvaljujući takvom ponašanju moguća situacija u kojoj se Hrvatska svrstava u zemlje kojima opasno prijeti bankrot, dok s druge strane njezinim bankama primjerice u prošloj godini dobit raste za pola milijarde kuna odnosno za oko 12 posto.</para>

Poruka iz Vlade: Guverner mora oštrije s bankama Dok u Hrvatskoj sve tone, dobit banaka ne prestaje rasti. Samo na naknadama i provizijama ubiru milijarde. 
Pune četiri godine iz Vlade stalno stižu poruke kako banke moraju dijeliti sudbinu gospodarstva i građana. No, dok je gospodarstvo padalo, dok su građani i država imali sve manje novca banke nisu dijelile tu sudbinu. Bankarski sektor sve te godine ostvarivao je značajnu dobit, koja je pala tek u 2009. ali se i dalje držala na oko 3,5 milijarde kuna i to nakon oporezivanja. 
 
Od 2008. do 2011. godine  hrvatske su banke na ime kamata naplatile ukupno gotovo 84 milijarde kuna, a istovremenu su same platile 42 milijarde kuna kamata. To znači da je njihov neto prihod na kamatama bio 42 milijarde kuna. Iznos je to koji bi pokrio cjelogodišnju isplatu mirovina u Hrvatskoj i troškove svih zaposlenih u zdravstvu.
Od naknada i provizija 17,3 milijarde kuna

Još je povoljnija situacija s provizijama i naknadama u te četiri godine. Banke su naplatile ukupno 17,3 milijarde kuna provizija i različitih naknada, dok su istovremeno same za iste troškove platile oko 5,17 milijardi kuna, pa je njihov čisti prihod na naknadama što ih su ih naplatili svojim klijentima bio oko 12,2 milijarde kuna. Sve to u četiri godine u kojima je hrvatsko gospodarstvo kumulativno palo za oko deset posto i u kojima se životni standard građana, koji su najvažniji klijenti banka, urušio barem za petinu. No, rezultat je 15,41 milijarda kuna dobiti hrvatskih banka i to nakon što su platile porez na dobit, piše 
      Novi list
   .
Analitičari upravo tu vide prostor za pojačano djelovanje novog guvernera 
      Borisa Vujčića
   . Nisu tome neskloni čak ni pojedini članovi Vlade, ali ističu da nerado kao ministri govore što bi trebao raditi prvi čovjek HNB-a, nezavisne institucije. 
Prijeti bankrot

"Novi guverner bi morao pojačati nadzor banaka, nadzor njihovih troškova i prije svega učiniti nešto u segmentu zaštite potrošača. Banke ostvaruju iste zarade kao i kad su im rasli plasmani, dakle čine to na kamatama i čine to na naknadama. Njihovi vlasnici dali su im jasan zadatak koliku dobit moraju ostvariti i oni to čine. Ako ne raste plasman kredita, onda neto prihod od kamata na drugi način mora ostati na istoj razini i onda se dobit mora ostvariti na naknadama. Nema tu tržišnog natjecanja koje bi išlo u prilog potrošačima, kaže izvor iz Vlade. 
Dodaje da je zahvaljujući takvom ponašanju moguća situacija u kojoj se Hrvatska svrstava u zemlje kojima opasno prijeti bankrot, dok s druge strane njezinim bankama primjerice u prošloj godini dobit raste za pola milijarde kuna odnosno za oko 12 posto. 

Poruka iz Vlade: Guverner mora oštrije s bankama

Postroll

Preroll

GOLEME ZARADE &#039;Dio tereta dužnika u francima mogli bi podnijeti čelnici banaka sami&#039;

#banke zarade

'Dio tereta dužnika u francima mogli bi podnijeti čelnici banaka sami'

'Dio tereta dužnika u francima mogli bi podnijeti čelnici banaka sami'

Poruka iz Vlade: Guverner mora oštrije s bankama

Poruka iz Vlade: Guverner mora oštrije s bankama