Hoće li građani opet morati spašavati banke?

Svjetski financijski sustav još uvijek nije osposobljen za preživljavanje neke nove krize.

23.3.2011.
14:38
VOYO logo

U tekstu kojeg su napisali stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) jasno se kaže kako, globalno gledano, ne postoji model za postupanje s važnim bankama koje zapadnu u ozbiljnu krizu, pogotovo ne tako da teret te krize opet ne bi snosili porezni obveznici.

Također, u tekstu se ističe kako je nužno smanjiti kompleksnost velikih financijskih institucija, suziti njihovo poslovanje i poboljšati strukturu njihovog kapitala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U većini zemalja nije se mnogo toga promijenilo u strukturi financijskog sustava", zaključuju autori teksta, te upozoravaju da je došlo do negativnog razvoja time što su pojedine jače banke kupile svoje slabije konkurente koji su zapali u krizu.

Do istih zaključaka kao stručnjaci MMF-a došla je i Mechthild Schrooten, profesorica na Njemačkom institutu za gospodarska istraživanja, piše Deutsche Welle. Ona ističe da je broj banaka važnih za čitavo gospodarstvo porastao, ali zato što je uslijed fuzija došlo do nastajanja još većih i utjecajnijih banaka. "Kada fuzioniraju velike banke, nastaju još veće banke i time novčarske institucije koje su još važnije za cijeli sustav", kaže Schrooten.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, zbog državne pomoći bankama koje su zapale u krizu porasla je i zabrinutost da bi propast neke od tih banaka značila katastrofu, te da ju je zato nužno spriječiti pod svaku cijenu.

Stresni testovi već zakazali

Što se tiče ideje da se kao preventivna mjera za slučaj krize pokuša smanjiti broj važnih banaka, Mechthild Schrooten kaže da to u Njemačkoj do sada nije uspjelo.

"Trenutačno se ne zna što se krije iza bilanci pojedinih banaka. No, s obzirom da im je bilo omogućeno prebacivanje loših poslova u tzv. Bad Banks, može se pretpostaviti da su bilance danas zdravije nego prije dvije godine", ističe profesorica.

Jesu li te pretpostavke o zdravijim bilancama stvarno i točne, vjerojatno će pokazati idući tzv. "stresni test" kojeg je propisala nova europska institucija za kontrolu banaka EBA. U 88 banaka, od toga 13 njemačkih, bit će proveden hipotetski scenarij prema kojem će se simulirati višemjesečna recesija. Banke moraju pokušati zadržati što je moguće više od vlastitog kapitala. Krajem lipnja će biti objavljeni rezultati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnogi stručnjaci već sada upozoravaju da ti testovi očito nisu dovoljni. Naime, prije godinu dana je od 91 novčarske institucije na testu palo samo njih sedam, a među njima nisu bile one četiri banke koje su nešto kasnije dovele Irsku do ruba bankrota.

Vezani članci:

arti-201102030485006 arti-201101170774006 arti-201102150032006 arti-201102230520006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo