Građani kojima su primanja manja od prosječnih 6128 kuna šansa da od banke dobiju odbijenicu prije no dobiju kredit je znatno veća. Alii za njih kako i za "sretnike" koji za to imaju veću šansu Hrvatska narodna banka počela je objavljivati Informativnu listu ponude kredita, odnosno ponude svih banaka na jednom mjestu.
Nije to neki revolucionarni korak, ali je to prvi put da je neka državna institucija takvo što učinila. Tako građani, ako odaberu valutu, vrstu kredita i visinu kamatne stope na toj sranici dobivaju izliste svega što im određena banka nudi. Tako se primjerice doznaje da čak polovica banaka u ponudi nema stambeni kredit s fiksnom kamatnom stopom.
Prema riječima direktorice portala za financijske proizvode i usluge Ivone Mijatović Dautović, koja prati stanje na tržištu, na HNB-ovoj stranici ne postoji izračun o kreditnoj sposobnosti pa je opet pitanje mogu građani u odabranoj i željenoj banci uopće podići kredit, jesu li za njega kreditno sposobni?
Što gledaju banke?
''Neki gledaju samo primanja klijenta, neki gledaju dodatne stavke na isplatnoj listi, neke će banke priznati putne troškove ili prijevoz u njihova mjesečna primanja, neke će priznati najam u slučaju da je klijent vlasnik stana ili poslovnog prostora'', priča Mijatović.
Sve kreditne obveze klijenata sada su vidljive putem HROK-a, Hrvatskog registra obveza po kreditima, na temelju čega banka ocjenjuje kreditnu sposobnost klijenta koji je zatražio kredit. U kreditnom su izvješću podaci o prekoračenju po tekućem računu, krediti, kreditne kartice, dakle sve obveze, ali ne i imovina. Činjenica da je u Hrvatskoj sve veća potražnja za kreditima izvan sustava, u koje HROK nema uvid, govori sama za sebe, piše Dnevnik.hr
''Postoje klijenti koji su na neki tekući račun zaboravili, skida im se administrativna zabrana plaće pa je došlo do promjene tečaja, pa je kredit završio malo u minusu i tu će klijent dobiti lošiju ocjenu. Neke će banke to dozvoliti, neke banke neće'', rekla je Mijatović.
