Tijekom rujna Zavod za zapošljavanje pokrenuo je projekte masovnih javnih radova u kojima je zaposlio oko 3.700 dugotrajno nezaposlenih osoba.
Projekt, koji se može smatrati predizbornim darom Vlade za najugroženije skupine, nastavljen je i u listopadu kada se diljem Lijepe naše radi na čišćenju okoliša, komunalnim poslovima i sličnom. Za to je država neplanirano izdvojila 65 milijuna kuna, piše Večernji list.
Škole i javna uprava prednjače u zapošljavanju
Novac namjenjen aktivnim mjerama zapošljavanja u iznosu 170 milijuna kuna potrošen je još tijekom prvih tjedana primjene mjera. Nova je novčana injekcija Zavodu je doznačena nedavno. Uz nju su stigli i napuci po kojima državne službe i tvrtke trebaju privremeno zaposliti što veći broj nezaposlenih.
U ispunjavanju Vladinih želja zasad prednjači javni sektor, pa je tako 3.000 ljudi zaposleno u školama, a oko 2.000 u javnoj upravi. U školama, primjerice, ljudi se zapošljavaju na dva mjeseca da bi servisirali računala.
Tako proizlazi da je za najnovije optimistične podatke s burze rada zaslužna fiktivna "proizvodnja" radnih mjesta, a ne oporavak na tržištu rada i stvarna potražnja za radnicima.
Pojačano brisali nezaposlene
Potkraj rujna burza je evidentirala 283.667 nezaposlenih, što je oko 6.000 manje nego lani u isto vrijeme i približno 1.600 osoba manje nego u kolovozu. Osim pojačanog zapošljavanja, službenici na burzi i pojačano su brisali nezaposlene iz svoje evidencije, pa je broj brisanih bio je za 35 posto veći nego lani u rujnu!
U nekim područnim uredima HZZ-a kazali su, pak, kako su imali pojačano zapošljavanje u poljoprivredi na branju jabuka i grožđa, te da je bilo potražnje i iz industrije, ali ne tako da bi konačni zbroj bio pozitivan. U rujnu je u "aktivne mjere zapošljavanja" uključeno 5658 novih osoba, najviše u javnim radovima te u obrazovanju.
specijal-201012070191004-nezaposlenost
Vezani članci:
arti-201109270064006 arti-201109200555006 arti-201109190553006 arti-201109030260006
