"U ovom trećem ciklusu poreznih reformi za čak šest milijardi kuna rasterećujemo hrvatske građane. Kada smo donosili prvi i drugi dio reformi, uvijek su bili prigovori da treba smanjiti porez na hranu. Sve vlasti su dosad razmišljale o takvim smanjenjima. No, ono što je ključno je da smo mi to ovoga puta napravili. Sada je smiješno čuti oporbu da to nije dobro, jer su upravo oni prošle i pretprošle godine rekli da je ključno smanjiti porez na mlijeko, sir, meso...", kazala je saborka zastupnica HDZ-a Dragica Vranješ gostujući u HTV-ovoj emisiji 'Dobro jutro Hrvatska'.
No, njezine riječi odmah je "potukao" voditelj ekonomskog savjeta Mosta nezavisnih lista Vedran Jerković ističući kako se rasterećenje s tim novcem nikako ne može nazvati reformom te da stvari treba pogledati u širem kontekstu.
"Tri godine razvlačimo tu reformu. Usudio bih se reći da je ona PR-ovski jako dobro napravljena. Građani misle da se događa nešto veliko", kazao je Jerković dodajući kako se zapravo događa jako malo. Pritom, kaže, treba uzeti u obzir činjenicu da je Hrvatska jedna od porezom najopterećenijih država svijeta i 12. u svijetu po kompleksnosti poreznog sustava i porezne presije.
Reformski potencijal zemlje
"Kada je riječ o neporeznim davanjima treba reći da će ove godine u proračunu uprihoditi 5,1 milijardi kuna. Kada gledamo ukupnu masu poreznih davanja, u Hrvatskoj ti parafiskalni nameti sudjeluju s 18,2%, a prosjek Europske unije je 13%. Pored svega, postoji i Doing Business ljestvica koja pokazuje reformski potencijal jedne države, ali i njen napredak. Otkad počinje priča o poreznoj reformi Hrvatska je bila 43., potom 51., a prema novom Doing Businessu je 58. Kada je izašao Doing Business za 2018. i kada smo pali za osam mjesta, ministar financija Zdravko Marić rekao je da nisu uključeni efekti porezne reforme. A sada su 2018. valjda bili uključeni, pa ga pitam u čemu je sada problem", kazao je Jerković.
Vranješ je odgovorila da se govoreći o poreznoj reformi ne može govoriti o parafiskalnim i drugim davanjima te da reforma ne može dati učinak koji se očekuje i mjeri po Doing Business ljestvici. "Oni se ostvaruju na mnogo drugih zakona koji danas nisu tema. Svaki tjedan se radi na ukidanju nekog parafiskalnog nameta, ali to nije lako", dodala je.
Pitanje plaća
Jerković je istaknuo kako ne postoji nikakvo jamstvo da će zaista doći do sniženja cijena. "Najvjerojatnije hoće, ali idemo to tek vidjeti. No s druge strane, idemo to staviti u kontekst rasta plaća. U Hrvatskoj imate 880.000 ljudi koji zbog visine primanja uopće nisu u poreznim škarama. Ovom poreznom reformom upravo tom dijelu građana prosječna plaća će rasti oko 70 kuna", kazao je.
Vranješ je potom kazala da je nemoguće poreza rasteretiti nekoga tko ne plaća porez. "Upravo se i rasterećuje ono što svaki taj građanin, koji i nije u poreznim škarama, kupuje".
Jerković je potom kazao da će ovom poreznom reformom povećanje plaća osjetiti samo 13.000 ili 14.000 hrvatskih građana te je dodao da su plaće u gospodarstvu 3,3 posto niže nego 2008. godine.
