Ako se udio javnog duga, kaže, stabilizira, u 2017. i 2018. godini, tada bi mogli razgovarati s Europskom komisijom o ulasku u tečajni mehanizam Europske monetarne unije.
"A mogli bismo ukoliko uspije ekonomska politika i ovi ciljevi do 2020. godine. Zatim u tečajnom mehanizmu moramo provesti dvije godine da zadovoljimo onih pet kriterija. Samo uvođenje eura prije 2022. godine je teško", kazao je Vujčić.
Imamo najniže kamatne stope u povijesti
Na pitanje hoće li banke gubitak koji im je 'nabila' država prebaciti na građane te hoće li zbog toga rasti kamate, Vujčić je odgovorio da banke ostaju stabilne.
"Banke su iskazale gubitak povezan sa konverzijom kredita u 'švicarcima' u iznosu u 7 milijardi kuna. On može ići još nešto gore ili dolje. Banke ostaju stabilne. Mi smo to rekli i prije početka konverzije. Njihova stopa kapitalne adekvatnosti se smanjila, ali ona ostaje iznad 20 posto što hrvatski bankovni sustav čini stabilnim. Banke već poduzimaju neke akcije da nadoknade taj gubitak koje su prvenstveno pravnog karaktera, a na tržištu u ovom trenu vidimo pad kamatnih stopa, a ne rast. Trenutno imamo u Hrvatskoj najniže kamatne stope u povijesti i za kredite državi i za kredite poduzećima i stanovništvu", kazao je dodajući da je pad kamatnih stopa uzrokovala činjenica da banke imaju oko 11 milijardi kuna viška.
Ta će niska razina kamatnih stopa, kaže, potrajati ovisno o tome hoće li gospodarski oporavak biti uspješan.
Više kredita u kunama nego u eurima
Za sve veću ponudu kredita u kunama po povoljnim kamatama Vujčić kaže da je s jedne strane dobro, ali i da postoji ograničenje.
"To ograničenje prvenstveno stoji na strani depozita. I dalje je većina depozita u euru. Ukoliko dođe do brže ekspanzije kreditne aktivnosti, onda takav omjer kredita u kunama, koji je sad veći nego u eurima, teško može biti održiv, iako HNB poduzima akcije da potakne i dalje kunsko kreditiranje", smatra Vujčić.
Guverner HNB-a ne smatra da je kupovina državnih obveznica bankama postala prerizična.
"Ako gledate što se događalo u zadnjih nekoliko godina, onda ćete vidjeti da su banke najviše kreditirale državu. One su smanjivale kreditiranje poduzeća i stanovništva i povećavale kreditiranje države upravo zbog toga što je država najmanje rizična", istaknuo je.
Previše nepoznanica u nacrtu državnog proračuna
Što se tiče nacrta državnog proračuna nove Vlade, kaže da je u njemu još uvijek mnogo nepoznanica.
"Da bi ocijenili proračun, prvo moramo vidjeti kako će kompletno izgledati. Zasad imamo samo smjernice prema kojima ne znamo završne brojke za 2015. godinu. Znači, ne znamo brojke od kojih krećemo. Drugo, ne znamo kako će izgledati račun financiranja proračuna. Ono što znamo je cilj zamrzavanja rashoda na onu razini iz 2015., što bi, uz pretpostavku rasta BDP-a uz dva posto, koji je u ovom trenutku realan, moglo značiti smanjenje proračunskog deficita na tri posto. Što se tiče javnog duga - rast ili stabilizaciju. Ovisi o ovim stvarima koje još ne znamo", zaključio je Vujčić.
