Najveći hrvatski gradovi počeli su se prilagođavati životu u krizi, a najveći rezovi tek ih očekuju.
Rezovi u potrošnji koje su dosad provele gradske vlasti, pokazuje to i anketa Jutarnjeg lista, uglavnom su zahvatili infrastrukturne projekte, zbog čijeg će smanjenja hrvatski gradovi u budućnosti imati manje sportskih dvorana, vrtića, škola i asfaltiranih ulica. No, na prave rezove – a to je ponajprije smanjenje velikog broja zaposlenih u gradskim upravama – gradonačelnici se još nisu odlučili. Malo koji od njih dosad se odlučio i na smanjenje drugih rashoda, poput onih za plaće i socijalu.
Prema istraživanju koje je proveo Anto Bajo s Instituta za javne financije, u 20 hrvatskih županija, 126 gradova i 430 općina 2008. bilo je zaposleno više od 66.000 radnika. Pritom je njih 37.000 radilo u lokalnim upravama, a više od 29.000 u komunalnim poduzećima. Dosad se broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u prosjeku povećavao za oko dvije tisuće na godinu, što pokazuje u kojoj je mjeri lokalna samouprava bila poželjno radno mjesto za prosječnog građanina. No, kriza će tome prije ili kasnije stati na kraj.
"Štednja u gradovima morat će zahvatiti i kadrove jer jedinice lokalne samouprave neće više moći financirati ovako velik broj zaposlenih", kaže Zdeslav Šantić, analitičar SG-a Splitske banke. Tvrdi da će tek sljedeća godina biti prava "godina istine" za hrvatske gradove.
Promjene u sustavu poreza na dohodak, ali i smanjivanje parafiskalnih nameta, izravno će se odraziti na punjenje gradskih blagajni pa će gradske vlasti morati jače zahvatiti u rashodovnu stranu svojih proračuna. Ona bi mogla uključiti i smanjenje broja zaposlenih.
Dubravka Jurlina-Alibegović sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava da hrvatski gradovi boluju od iste bolesti kao i društvo u cjelini, a to je prevelik broj zaposlenih, ali manjak stručnjaka.
U uvjetima sve manjih prihoda, gradovima neće puno pomoći ni nastavak zaduživanja na domaćem i inozemnom tržištu jer za to trebaju dobiti suglasnost Ministarstva financija, a i visina njihova zaduženja zakonski je limitirana: otplata kredita ne smije prijeći više od 20 posto godišnjih prihoda. Prognoze su da će se u budućnosti gradovi sve više okretati financiranju iz fondova Europske unije, čime bi mogli riješiti dio problema koji imaju s infrastrukturom, koje su dosad uglavnom financirali zaduženjima.
Ove i prethodne godine gradovi su zabilježili dramatičan pad prihoda, a gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel predviđa još teža vremena za lokalne samouprave. Prognozira da gradove očekuje daljnji pad prihoda jer su sve Vladine mjere dosad teret uštede prebacivale na lokalnu samoupravu, a država se u isto vrijeme nije bila spremna ničega odreći.
Investicija ni za lijek
"Najveći razlog za rebalans su Vladine antirecesijske mjere. Time nam je Vlada izbila iz džepa gotovo deset posto prihoda, oko 74 milijuna kuna", kaže za Jutarnji listJure Šundov, zamjenik gradonačelnika Splita.
Nije kriva samo Vlada: zbog krize stale su velike investicije, pa su od komunalnog doprinosa ubrali samo pet posto planiranog! Zato u Splitu planiraju uštedjeti 70 milijuna kuna: već sad su uštedjeli osam milijuna kuna jer onima koji primaju plaću iz gradskog proračuna nije isplaćen regres, a još deset milijuna kuna uštedjet će se na odgodi informatizacije gradske uprave.
U Varaždinu su radi uštede usporili rekonstrukciju ulica i trgova u užoj gradskoj jezgri te uređenje prometnica i komunalne infrastrukture, smanjeni su izdaci za uređenje javnih površina, odgođen je nastavak gradnje vodovoda i kanalizacije za prigradska naselja.
Kako bi prebrodio krizu, u Osijeku su podigli cijene komunalija, uz opravdanje da su i dalje među najjeftinijim gradovima u Hrvatskoj. Varaždin, Split i Zadar nisu.
Dubrovnik se čak može pohvaliti kako u ovoj krizi jedini razmišlja o povećanom izdvajanju za socijalu. U dubrovačkom Gradskom poglavarstvu pripremaju se za povećanje iznosa kojim pomažu umirovljenicima ako Vlada ispuni obećanje o smanjenju mirovina, a u planu imaju studentske kredite, subvencioniranje zapošljavanja pripravnika i povećanje obuhvata dara za novorođeno dijete.
Prethodni članci:
arti-201004200357006 arti-201007120561006 arti-201007120141006
