Građani su u ovoj godini očito odlučili dodatno uštedjeti. Prema podacima Hrvatske narodne banke koje donosi Novi list, u siječnju je ukupan iznos kredita kojeg u bankama imaju građani ostao na razini od oko 121 milijarde kuna i veći je za nekoliko promila u odnosu na kraj prošle godine, što je najvjerojatnije posljedica toga što su krediti vezani za eure i švicarske franke, pa rastu zbog promjena tečaja. Rasta kredita kad je stanovništvo u pitanju gotovo i nema, nego je iznos novih kredita taman pokrio one koji su otplaćeni.
Ukupna kreditna zaduženost građana krajem siječnja ove godine veća je za oko milijardu kuna, ili manje od jedan posto, nego na početku 2011. godine.
Uz to, piše Novi list, građani su značajno promijenili i svoje kreditne navike. U odnosu na prosinac prošle godine u siječnju su za oko milijardu kuna porasli jedino stambeni krediti, dok su za oko dvije milijarde kuna, odnosno za trećinu, pali krediti za automobile, a samo u mjesec dana za više od 300 milijuna kuna, odnosno za 7,5 posto, građani su smanjili potrošnju po kreditnim karticama.
Nenamjenskim kreditima zatvaraju dugove
Osim stambenih kredita rasli su i ostali krediti, i to za oko milijardu kuna, a iz razgovora s pojedinim bankama doznajemo da su primijetili da građani u posljednje vrijeme podižu nenamjenske kredite kako bi zatvorili neke svoje dugove. Iako su podaci samo za siječanj premalo da bi se donio zaključak što će se događati s kreditiranjem stanovništva, građani su kako se čini u krizi u potpunosti promijenili ponašanje i bankama će trebati dodatni trud da ih ponovno natjeraju u potrošnju, osim kad je riječ o kreditu za rješavanje stambenog pitanja. Zato su u siječnju države i poduzeća povećale svoju zaduženost kod domaćih banaka. Tako je država u siječnju podigla novih šest milijardi kuna kredita, a za sedam milijardi kuna povećala se i zaduženost poduzeća kod banaka.
Iskustva banaka u prva dva mjeseca ove godine razlikuju se upravo u sektoru stanovništva, a zajedničko im je da bilježe porast kredita državi.
