Branimir Molak, predsjednik Međunarodnog instituta za razvitak Hrvatske, jedan je od rijetkih stručnjaka koji pitanje cijena goriva ne opravdava krizom s Iranom. Kaže, u posljednjih godinu dana (od 20. veljače 2011. do 20. veljače 2012.) u svijetu je prisutan trend snižavanja cijene nafte, a kod nas su cijene naftnih derivata u tom razdoblju osjetno porasle.
"U Hrvatskoj su naftni derivati poskupjeli iako je cijena nafte u proteklom jednogodišnjem razdoblju bila u padu. Naftni derivati poskupjeli su isključivo zbog potrebe izdašnijeg punjenja proračuna, a od poskupljenja koristi imaju i Mađari koji upravljaju INA-om", kazao je Molak za Vjesnik.
"Nije mi poznato otkud MOL-INA nabavlja naftu za rafinerije, ali je vjerojatno da je kupuje, kao i najveći dio europskih zemalja, iz Ruske Federacije. Nije mi poznato ni po kojoj cijeni je kupuje, ali cijena koja se odnosi na osnovnu sirovinu nije ni važna za određivanje cijene naftnih derivata. Naime, u formuli za određivanje cijene derivata uopće nema nafte kao osnovne sirovine. Cijena nafte spominje se samo prilikom poskupljenja naftnih derivata u Hrvatskoj, i to tako da se navodi njezina netočna cijena u svijetu", kazao je ovaj doktor.
Izumitelj formule zaslužuje svjetsku nagradu za manipulaciju
Sarkastično je dodao i da je izumitelj formule po kojoj se određuje cijena naftnih derivata zaslužio svjetsku nagradu za manipulaciju. Cijena naftnih derivata u Hrvatskoj je, kategorički tvrdi, posve neovisna o cijeni osnovne sirovine - nafte. Napomenuo je da su cijene nafte prije tri godine bile i do 50 posto više nego što su danas, a cijene derivata u Hrvatskoj nisu bile nikada tako visoke kao što su sada. Uz današnje cijene trošak nafte u jednoj litri naftnih derivata iznosi 3 do 3,5 kune po litri, pa Molaka zanima kome sve odlazi ostatak od cijene.
Hrvati plaćaju višu cijenu benzina od, na primjer, Amerikanaca. Cijena najkvalitetnijeg benzina u SAD-u u 2011. iznosila je 4,61 američkih dolara po galonu ili 6,3 kune po litri. I u SAD-u je u cijeni benzina, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj, sadržan trošak nafte, prerada, distribucija i prodaja, kao i porez državi, a cijena je ipak znatno niža.
Sigurno je, tvrdi Molak, da će nafta u svijetu jednom poskupjeti, a to će se dogoditi zbog njezine sve teže dostupnosti u sve udaljenijim područjima svijeta i crpljenju na sve većim dubinama. Proizvodna cijena će rasti, a prodajna će ovisiti o spekulacijama zemalja koje raspolažu tom vrijednom sirovinom. Slično je i s plinom. Na primjer, proizvodna cijena plina iz hrvatskog dijela Jadrana (polje Ivana) je 11 do 12 puta niža od cijene plina koju plaćaju kućanstva u Hrvatskoj, ali ni to kao da nije dovoljno pa ga uvijek iznova poskupljuju.
