Stabilnost plemenitog metala u kombinaciji s nepovjerenjem tržišta u državne vrijednosne papire i pad vrijednosti svjetskih valuta u život je vratila 'zlatni standard'. Sve je više zahtjeva da se vrijednost novca ponovo veže uz zlato kako bi se suzbila mogućnost hiperinflacija i tiskanja novca unedogled.
U svijetu je trenutačno raspoloživo 30.700 tona zlata, a od toga zemlje u sklopu središnjih banaka imaju u posjedu 27.300 tona. To ukupno nosi oko 11,6 posto rezervi većine zemalja. Dok je unca zlata prije 10 godina vrijedila 272 dolara, 2007. je skočila na čak 715 dolara po unci, a u Erste grupi vjeruju da ćemo u srednjem razdoblju doživjeti rast na 2.300 dolara po unci.
U tom je kontekstu, piše Vjesnik, zanimljivo proučiti najsvježiju listu World Gold Organisationa koja mjesečno izvještava o količinama zlata u središnjim bankama diljem svijeta. Na popisu je 113 zemalja koje ulažu u zlato, ali među njima nema Hrvatske, koja prema posljednjim poznatim podacima u sklopu rezervi nema ni grama zlata.
SAD u rezrevama ima čak 8.133,5 tona zlata
Dakle, najveća količina zlata u rukama je SAD-a, koji ga u rezervama ima 8.133,5 tona, a udio rezervi pokrivenih zlatom je 74,7 posto. Taj podatak ne čudi jer je riječ o zemlji koja je do 1971. godine na snazi imala 'zlatni standard' i čija je valuta dugi dio svoje povijesti bila usko vezana uz tu plemenitu kovinu.
No, kada se zbroje podaci središnjih banaka zemalja Europske unije, uz riznicu Europske središnje banke, u rukama Staroga kontinenta leži najveće bogatstvo zlatom. Pojedinačno, Njemačka je druga na ljestvici zemalja s najviše zlata - u njezinim rukama leži 3.400 tona kovine. Slijede je Italija i Francuska u čijim središnjim bankama leži oko 4.900 tona zlata, odnosno oko 2.450 u svakoj od njih.
Rusija, Indija i Kina također se nalaze u prvih 10 mjesta. Kina ima 1.000 tona kovine, što je dovoljno za pokrivanje samo 1,6 posto ukupnih rezervi najvećega gospodarstva svijeta. Ni Rusija nema mnogo bolju poziciju, jer je 7,8 posto rezervi u zlatu u svjetskom okružju poprilično niska stopa unatoč činjenici da su naftom i plinom uspjeli za rezerve pribaviti oko 830 tona zlata. Indija sada ima 557 tona zlata, što je za oko 200 tona više od njezina bivšega kolonizatora Velike Britanije, koja je rezerve spustila na 310 tona.
Srbija najbogatija u regiji
Iako među postkomunističkim državama ulaganje u zlato nije naročito popularno, neke zemlje poput Poljske i Slovačke ulažu u zlato. Tako ga Poljaci imaju oko 109 tona, a Slovaci su među 10 zemalja s najvećom pokrivenosti ukupnih rezervi tom kovinom.
Hrvatske nema na popisu World Gold Organisationa jer u Hrvatskoj narodnoj banci nema rezervi u zlatu. Ignoriranje zlata kao robne valute slijede Crna Gora te BiH, a ostale zemlje uže regije imaju ga u manjoj količini. Srbija je na 59. mjestu po količini zlata koje posjeduje i najbogatija je u regiji - u središnjoj banci drži 13,1 tonu zlata, koja čini oko četiri posto njezinih ukupnih rezervi. Zlata imaju i Slovenci, pri čemu je s 3,2 tone zlata pokriveno 14 posto ukupnih rezervi.
S obzirom na zabrinutost svjetskog tržišta zbog očekivanja novog ekonomskog šoka - koji se djelomično najavljuje rastom cijene zlata i jačanjem švicarskog franka - te nepovjerenje u obveznice zemalja i njihove bilance, iznenađuje što zemlje koje su kreditne agencije istaknule kao glavne krivce za europsku dužničku krizu imaju visok udio zlata u svojim rezervama, piše Vjesnik. Grčka je tako po bogatstvu u zlatu na 30. mjestu sa 111 tona, a slična je situacija u Portugalu, koji ima najbolji omjer zlata i novca u rezervama u cijelom svijetu.
Vezani članci:
arti-201002180717006 arti-201006050159006 arti-201107270438006
