Gdje se najviše troši, a gdje najviše proizvodi nafta?

Svjetska potražnja za energijom

Graf prikazuje globalnu potražnju za energijom od 1980. do 2030. godine, podijeljeno prema ključnim regijama. Potražnja je izražena u ekvivalentu milijuna barela nafte dnevno.

Evidentno je da razvijeni svijet (prvenstveno SAD i EU) čini najveći dio trenutne potrošnje, a svijet u razvoju (prvenstveno Kina i Indija) najveći dio budućeg porasta potražnje.

Svjetska proizvodnja nafte

Graf pokazuje svjetsku proizvodnju nafte od 1930. do 2050. godine, podijeljeno prema ključnim proizvođačima / vrstama nafte. Proizvodnja je izražena u milijardama barela godišnje.

Evidentno je da je vrhunac proizvodnje konvencionalne nafte u SAD-u dosegnut još ranih 70-ih, od kada je proizvodnja u padu. Također je jasno vidljivo da je Bliski istok daleko najjači i najdugotrajniji izvor jeftine nafte (za razliku od skupe 'heavy' ili 'deepwater' nafte).

Europa (na računajući Rusiju) u proizvodnji nafte sudjeluje minimalno, iako je jedan od najvećih potrošača.

Predviđanje budućih izvora energije

Predviđanja izvora energije u budućnosti variraju od istraživanja do istraživanja. Ipak, neke su pretpostavke konstantne:

1. Fosilni izvori nafta i ugljen i s njima vezani prirodni plin će svakako opadati.

2. Udio obnovljivih i novih tehnoloških izvora će rasti.

3. Hidroelektrična energija nema puno potencijala za rast potreban za nadomještanje fosilnih izvora, kao ni vjetroenergija.

4. U udjelima novih izvora, neka predviđanja naginju većem rastu nuklearne energije, ali većina preferira solarnu energiju.