Fondovi spašavaju kritične hrvatske banke?

Investicijski fond iz SAD-a, koji raspolaže milijardama dolara, zainteresiran je za Varaždinsku banku, koja bi mu nakon dokapitalizacije poslužila kao centar za poslovanje u regiji.

1.12.2011.
15:36
VOYO logo

Fond za gospodarsku suradnju (FGS) Alternative pokazao je interes za ulazak u male banke i njihovu konsolidaciju. Taj je fond već vodio pregovore s Karlovačkom i Centar bankom, a sada je uključio i Vaba banku, za koju, kako su priopćili iz Vabe, postoji i interes jednog američkog investicijskog fonda. Ime se zbog pravila burzi ne smije znati, ali doznaje se da je riječ o velikom fondu s kapitalom od nekoliko milijardi dolara koji ima ozbiljne namjere s Vabom. No, ne isključuju mogućnost ulaska u još neke male banke.

Dubinsko snimanje

Dokapitalizacija Vabe tek bi bio prvi korak američkog fonda, a ta bi im banka bila centar za investicije u cijeloj regiji. Dubinsko snimanje banke namjeravaju završiti u manje od mjesec dana. S obzirom na to da američkog kapitala nema u domaćim bankama, velika je vjerojatnost da HNB s lakoćom odobri njihov ulazak. Nije niti neozbiljan interes Alternative FGS-a, čiji bi kapital u trenutku ne lakom za bankarski sektor dobrodošao. Osim toga, možda je i vrijeme da ulaganje FGS-ova krene, jer njih pet, koji su osnovani u suradnji s državom početkom godine, nisu još uložili ni u jedan projekt.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da bi prošla ideja ulaganja u male banke, svoje odobrenje u ime države mora dati i HBOR. A u to ne bi trebalo sumnjati jer nakon likvidacije Credo banke upravo se i država uključila u smirivanje situacije na tržištu. Stanje je dodatno uznemirila i izjava iz HNB-a kako su na promatranju još četiri banke, među kojima Karlovačka banka te Vaba. No isto tako, ta je izjava i neke male banke natjerala da nakon niza upozorenja počnu razmišljati o dokapitalizaciji ili spajanju.

HNB prijavljen DORH-u

Slučaj Credo banke doveo je i do sukoba Hanfe i HNB-a, te je Hanfa prijavila središnju banku DORH-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HNB se u dva navrata opravdao ističući kako nema ništa spornog u tome što su tri institucije izvukle novac iz Credo banke, jer je do povlačenja novca došlo na temelju aktivirane mjenice i zadužnice i to prije nego što je došlo do blokade računa. No, u Hanfi od početka tvrde da to nije slučaj. Prema njihovom mišljenju, račun je odblokiran upravo zbog tri instituacije koje su nakon toga s njega povukle novac.

U utorak je zagrebačko tužiteljstvo zatražilo od HNB-a da hitno dostavi očitovanje o obavljenim isplatama.

"Odgovorit ćemo u što kraćem roku", potvrdio je guverner HNB-a Željko Rohatinski. Ujedno je istaknuo kako i dalje stoji pri svojim tvrdnjama da je isplata obavljena u skladu sa zakonima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo