Europa i svijet u strahu su da će, umjesto da se na sastanku šefova država ili vlada euroskupine u četvrtak u Bruxellesu donesu odlučne mjere za spašavanje Grčke, neodlučnost njemačke savezne kancelarke Angele Merkel najozbiljnije ugroziti zajedničku euro. Moćna europska valuta mogla bi prestati postojati u onom obliku u kakvom je poznajemo. A, kako je priznala Merkel, "padne li euro, pada Europa".
Euro bi mogao pasti jer je kriza koja je prije godinu dana započela u Grčkoj metastazirala. Odgovor europskih lidera na tu krizu bio je kao odgovor Europe na početak rata u Hrvatskoj i BiH: kakofonija različitih stavova i prijedloga koji su međusobno isključivi i nerealni. Ta kakofonija, rekao je grčki premijer George Papandreou , "stvara paniku umjesto sigurnosti".
Jedno od rješenja koje se pojavljuje u javnosti je – kontrolirani raspad eura na dvije valute. O jednoj se govori kao o euru za siromašne, latinskom euru ili perifernom euru (EUP). O drugoj se govori kao o euru za bogate, teutonskom euru ili centralnom euru (EUC). Euro za siromašne koristile bi, između ostalog, Grčka, Italija, Španjolska, Portugal i Irska. Euro za bogate koristile bi Njemačka, Nizozemska, Finska, Belgija i Austrija, piše Večernji list.
S podijeljenim eurom Hrvati bi bili dvostruko siromašniji
Analitičari banke HSBC već su izračunali da bi vrijednost EUP-a bila oko 3,3 kune (0,65 USD), a vrijednost EUC-a oko 9,5 kuna (1,83 USD).
Podjela eura na dva dijela bi katastrofu za građane Hrvatske, smatra profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ante Babić.
"Tu priču kao opciju guraju zluradi Britanci. Ako se to dogodi, euro bi vrijedio dvostruko manje, a druga latinska polovica ne bi vrijedila ništa. Kada bi došlo do podjele, u koju nikako ne vjerujem, Hrvatska i zemlje regije osiromašile bi za pola jer sve što imamo u eurima je", kazao je ekonomski analitičar Babić.
Vezani članci:
arti-201107200110006 arti-201107180324006
