Održan je natječaj za najnižu početnu poziciju za osobe s fakultetom, tzv. stupanj AD5, a u tijeku je i procedura za odabir prevoditelja, pravnih lingvista i oko 100 osoba za posao asistenta. Svi su ti natječaji namijenjeni Hrvatima ili drugim državljanima Europske unije kojima je hrvatski prvi jezik. Uz to, Unija svake godine ima natječaje koji su otvoreni za sve državljane EU.
Hrvatska je jedina država na koju EU i dalje primjenjuje tzv. nacionalne kvote pri zapošljavanju jer se treba pripremati za članstvo. To znači da će većina onih koji dobiju posao u EU na neki način biti vezana uz jezike. Europska komisija najavila je da će zaposliti ukupno 249 Hrvata, a kada se odbiju prevoditelji, konferencijski prevoditelji, lektori i pravni lingvisti, broj onih koji će dobiti poslove koji nisu vezani uz jezik bit će mali.
Za sve druge države kvote više ne vrijede jer je prošlo tzv. 'phased in' razdoblje. Zato sada svi kandidati, iz svih 27 država članica, kandidiraju na istim natječajima. I to je ono što je izazvalo nezadovoljstvo u mnogim članicama, pogotovo među onim starijima.
Na tom se natječaju više ne testira znanje nego samo spretnost. Numeričko, verbalno i apstraktno rezoniranje te situacijsko prosuđivanje. Prije se testiralo i znanje o Europskoj uniji koje je sada ukinuto.
Nove članice nezadovoljne strukturom zaposlenih
Neki od prevoditelja za hrvatski jezik koji već rade u Bruxellesu i Luxembourgu, s ograničenim ugovorima, kažu da su najbolji prevoditelji pali na ispitu za stalni posao prije nego što su uopće dobili priliku pokazati svoje prevoditeljsko znanje.
''Čini se da je njima važnije pogoditi kako se koji krug s točkicama i strelicama kreće, kako brzo riješiti matematički zadatak, nego znati jezik i moći brzo i kvalitetno prevoditi'', rekao je jedan od prevoditelja, piše Jutarnji list.
Iako u institucijama EU ne žele dati podatke o tome iz koje su države najuspješniji kandidati, jer gledaju natječaj kao sveeuropski, gdje ''nije važno odakle je kandidat'', neslužbeno se doznaje da najviše prolaza imaju građani država iz kojih je i najveći broj prijavljenih, a to su uglavnom južne i istočne članice.
No, strukturom zaposlenih u EU nezadovoljne su i nove članice. One smatraju da je većina zaposlenih u Uniji iz novih članica na najnižim pozicijama, dok su građani starih članica na srednjim i visokim pozicijama.
