Europska komisija je u srijedu u ljetnim ekonomskim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 5,4 posto za ovu godinu, dok je proljetna prognoza bila 5 posto, a za sljedeću godinu smanjila na 5,9 posto, u odnosu na prognozu iz svibnja od 6,1 posto.
“Hrvatski je BDP snažno porastao u prvom tromjesečju ove godine (za 5,8 posto u odnosu na prethodni kvartal), nastavljajući tako sa snažnim rezultatima iz druge polovice 2020. godine. Na godišnjoj osnovi predviđa se rast stvarnog BDP-a za 5,4 posto u 2021. i 5,9 posto 2022. Ovo je malo brži oporavak od predviđenog u proljeće, uglavnom zbog snažnih rezultata u prvom tromjesečju i zbog pozitivnih visokofrekventnih pokazatelja u pogledu potrošnje, građevinarstva, industrije turizma”, navodi Komisija u privremenim ljetnim prognozama.
Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju i objavljuju se dva puta godišnje, na ljeto i u zimu. Puno opsežnije prognoze Komisija također objavljuje dva puta godišnje, na proljeće i jesen.
Smanjena ograničenja, raste broj zaposlenih i investicije
Od proljeća su dodatno smanjena ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije zbog poboljšane zdravstvene situacije, djelomično zahvaljujući i bržem cijepljenju. Indeks povjerenja potrošača i ostali visokofrekventni indikatori nastavili su se poboljšavati u svibnju, najavljujući nastavak snažnih gospodarskih rezultata u drugoj polovici godine. Preliminarni podaci pokazuju da raste broj zaposlenih u ugostiteljstvu, IT sektoru, građevinarstvu, što je u skladu sa snažnim rezultatima u pogledu investicija.
Predviđa se ubrzanje investicija u ovoj i sljedećoj godini, uz potporu plana za oporavak i otpornost. Očekuje se da će turistička sezona ostati znatno slabija nego 2019. ali osjetno bolja nego prošle godine. Stoga bi trebao snažno rasti izvoz usluga, navodi Komisija.
Također se očekuju i dobri rezultati u izvozu roba, zbog snažne potražnje u ključnim trgovinskim partnerima.
Nakon što su cijene prošle godine stagnirale, ove su godine počele rasti u velikoj mjeri zbog rasta cijene energije.
Godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u svibnju je dosegnula 2,4 posto, dok je temeljna inflacija ostala prigušena na 0,4 posto. Općenito, očekuje se godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, od 1,5 posto ove godine i 1,3 posto sljedeće godine, procjenjuje Komisija.
