Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo je dva imperativa koja su ključna za budućnost zemlje: sačuvati makroekonomsku stabilnost i pronalaženje novog modela na kojem će se temeljiti gospodarski rast.
Što se tiče makroekonomske stabilnosti, kazao je da je za nju bitno provođenje daljnje fiskalne konsolidacije i očuvanje stabilnog bankarskog sustava. Dosadašnje poteze aktualne vlasti po ovom pitanju guverner je ocijenio pozitivnima, a kazao je, potvrda tome je i očuvanje kreditnog rejtinga države.
Spas je u privatnim investicijama
Model koji se temeljio na pronalaženju dužničkog kapitala je prošlost. U ovoj situaciji javna i osobna potrošnja ne mogu pokrenuti gospodarski rast", kazao je Vujčić, ističući da rast neće generirati ni samo ulaženje u Europsku uniju sljedeće godine. Ključno je, ocijenio je, pronalaženje novog modela gospodarskog rasta koje će se temeljiti na povećanju izvoza na međunarodnim tržištima te privlačenju investicija, bez čega, kazao je, nema napretka. Dodao je da je za promjenu novog modela poželjan politički i općedruštveni konsenzus.
Vujčić je uputio kritike vladajućima. Ocijenio je da previše naglasak stavljaju na projekte iz programa javnih investicija, što nije dobro zbog ograničenosti zaduživanja države.
"Ako ne uspijemo izvući privatne investicije, osuđeni smo na niske stope gospodarskog rasta, a građani na niski standard", kazao je prvi čovjek HNB-a.
Navodeći primjere nekih drugih tranzicijskih zemalja, u prvom redu Slovačke, Vujčić je istaknuo da su privatne investicije ključne za rast gospodarske aktivnosti i smanjenje stope nezaposlenosti.
U četiri godine BDP pao za 10 posto
U svom predavanju studentima Ekonomskog fakulteta guverner je iznio neke brojke koje svjedoče da je sadašnji model razvoja neodrživ: vanjski dug u ovoj godini dosegnut će 102 posto BDP-a, javni dug gotovo 60 posto BDP-a. Sa stopom zaposlenosti od svega 52 posto Hrvatska najgora u Europi, čak je po tom pitanju lošija i od najniže rangirane članice EU Grčke, u kojoj je stopa zaposlenosti 56 posto.
Od 2008., od kada počela svjetska gospodarska kriza, BDP je ukupno pao za 8,3 posto. A kada se tom pridoda pad od 2012. koji će, ocijenio je Vujčić biti 1,9 posto (kolika je i najnovija procjena EBRD-a objavljena u petak), dolazi se do zaključka da će BDP-a kumulativno u četiri godine iznositi 10 posto.
U 2013. godini Vujčić očekuje da će doći do blagog rasta BDP-a - za oko 1 posto.
Josipović: Korupcija je rak rana hrvatskog društva
Godišnju ekonomsku konferenciju 2012., koja se održava se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, otvorio je predsjednik Ivo Josipović.
U svom izlaganju predsjednik je studentima iznio deset točaka koje su preostale, a koje su nam uvjet za ulazak u EU. Rješavanje problema škverova - Brodosplita, 3. maja i Brodotrogira, jedna su od njih. Josipović vjeruje da se pronaći partneri za sva tri brodogradilišta te na niti jedan neće završiti u stečaju.
Da bi zadovoljila Bruxelles, među ostalim, Hrvatska još treba poraditi i na efikasnosti pravosuđa i na borobi protiv korupcije, podsjetio je.
"Rak rana hrvatskog društva je pitanje korupcije, pa i u gospodarstvu. To pokazuju i sudski sporovi koji se vode protiv bivših državnih dužnosnika", kazao je predsjednik.
Odgovarajući na pitanje jedne studentice, koju zanima očekuje li mlade ulaskom u EU svjetlija budućnost, Josipović je rekao da se samim ulaskom neće se riješiti pitanje nezaposlenosti, ali da će mladi, u prvom redu oni najuspješniji, dobiti puno više prilika za posao.
Najavljena su i predavanja savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za gospodarstvo Borisa Cote, glavnog ekonomista Societe Generale Splitske banke Zdeslava Šantića i izvršnog potpredsjednika Agrokora za izvozna tržišta Damira Kuštraka.
