Analiza Hrvatske gospodarske komore "Plaće po županijama" pokazala je da su u razdoblju od 2008. do 2016. godine najviše porasle neto plaće u Brodsko-posavskoj, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, navodi se na službenim stranicama HGK.
Porast prosječne plaće
Prosječna neto plaća u Brodsko-posavskoj županiji u 2016. godini bila je 15,4 posto veća nego u pretkriznoj 2008. godini, odnosno porasla je s 4.464 kuna, koliko je iznosila 2008. godine, na 5.150 kuna u 2016. godini. U istom razdoblju manju dinamiku rasta i to za 13,5 posto imale su prosječne neto plaće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U toj županiji prosječna neto primanja zaposlenih u 2008. su iznosila 5.055 kuna, a u 2016. godini 5.738 kuna.
U odnosu na 2008. godinu, zabilježen je dvoznamenkasti rast plaća u Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj županiji, kao i u Gradu Zagrebu, te u Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Istarskoj županiji. Rast prosječnih neto plaća u tim županijama bio je veći i od rasta prosječne plaće na nacionalnoj razini, koje su od 2008. do 2016. skočile 10,4 posto.
Razlika u plaćama
Najmanji rast neto plaća u odnosu na 2008. godinu imala je Ličko-senjska županija i to samo 5,8 posto. Slabiji rast plaća od nacionalnog prosjeka imala je većina ostalih županija koji su zabilježili rast prosječnih plaća od osam do devet posto u razdoblju od 2008. do 2016. godine.
Međutim, rast prosječne neto plaće ne pokazuje pravu sliku o razlikama u visini plaća među županijama.
Prosječne plaće najveće su u Gradu Zagrebu, u kojem su 2016. iznosile 6.740 kuna, dok su najmanje u Međimurskoj županiji, u kojoj su 2016. iznosile samo 4.653 kune.
U 2016. godini niz županija kao što su Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska imale su prosječnu plaću manju od 5000 kuna, dok neto prosječnu plaću od prosjeka imali su samo grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija.
Podaci Komore pokazaju kako Primorsko-goranska i Istarska županija bile vrlo blizu nacionalnog prosjeka.
"Plaće u Hrvatskoj obilježava znatna razlika u njihovoj visini po regijama, što za sobom povlači i razlike u životnom standardu stanovništva u pojedinim područjima te u određenoj mjeri rezultira pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i vanjskih migracija", upozorava se u analizi HGK.
Pozitivni trendovi
Najviša razina plaća zadržava u Gradu Zagrebu, u kojem je koncentrirana i većina tvrtki i institucija. Pozitivni trendovi naziru se i u drugim regijama, u kojima plaće rastu brže nego u Zagrebu, čime se postupno smanjuju i razlike u visini plaća između Zagreba i ostatka države. U velikoj mjeri rast plaća potiče veliko iseljavanje i sve izraženiji nedostatak radne snage.
"Međutim, snažnije ujednačavanje razine plaća po regijama teško je očekivati bez promjena u strukturi gospodarstva regija prema djelatnostima veće dodane vrijednosti te inovativnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji, za što je ipak potrebna snažnija investicijska aktivnost i dulji vremenski horizont za provedbu procesa restrukturiranja", zaključuje se u analizi HGK.
Komora u svojoj analizi upozorava na nedostatak pravovremenih sveobuhvatnih podataka o plaćama na regionalnoj razini, zbog čega se analiza temelji na podacima o plaćama Državnog statističkog zavoda iz 2016. godine. Naime, te godine su napravljeni posljednji cjeloviti dostupni podaci na regionalnoj razini.
