Kako će završiti sukob između europskih kreditora i grčkih vlasti još uvijek se ne zna, ali ako uslijedi potpuni fijasko teško je predvidjeti prave razmjere potresa u Europi.
Kako bi se slom Grčke mogao odraziti na Hrvatsku?
Premijer Zoran Milanović nedavno je dao do znanja da Hrvatska ne očekuje probleme poput drugih zemalja, jer naša zemlja i nije članica eurozone. Nismo prihvatili euro. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić nije ovih dana želio izravno odgovoriti na pitanje pripremaju li hrvatske vlasti neke scenarije u slučaju izlaska Grčke iz eurozone, ali je upozorio da "takvi šokovi uvijek imaju utjecaja na tržište kapitala". Dakle, Grčić ne isključuje mogućnost da se zbog događaja oko Grčke osjeti potres na tržištu kapitala, tako da porastu kamate na obveznice dužničkih država, pa i Hrvatske, piše Novi list.
Još skuplje zaduživanje
Ako skoče kamate, zaduživanje hrvatske države će poskupjeti, a proračun će morati odvajati više novca za vjerovnike. Već sada se oko 10 posto državnog proračuna troši isključivo na otplatu kamata, pa svaki veći poremećaj na financijskom tržištu može dodatno podići izdatke.
Udar na turizam
Ako Grčka izađe iz eurozone, mogao bi biti pogođen hrvatski turizam. Ako uvede drahmu, Grčka će je morati snažno devalvirati, možda i 50 posto u odnosu na euro, procjenjuju stručnjaci. To znači da će pojeftiniti ne samo grčki proizvodi, nego i njihove turističke usluge, čime bi Hrvatska mogla dobiti snažnu konkurenciju i izgubiti dio gostiju.
"Grčki turizam mogao bi biti najveći dobitnik devalvacije jer bi tu zemlju učinio jeftinijim odredištem od Turske, Hrvatske i ostalih zemalja", napisao je nedavno američki Bloomberg. Britanski Channel Four smatra da bi Britanci u tom slučaju radije išli na odmor u Grčku, nego u Hrvatsku ili Bugarsku, koje sada slove kao jeftinija odredišta.
Povrata nema
Hrvatska neće imati izravnog novčanog gubitka ako Grčka izađe iz eurozone, koju čini 19 zemalja koje su prihvatile euro. Budući da nije članica eurozone, Hrvatska nije sudjelovala ni u financiranju zajedničkih europskih fondova, koji su proteklih godina korišteni za financijsko spašavanje Grčke.Najveći financijski gubitnik bit će Njemačka, koja je razmjerno svojoj snazi najviše uplaćivala u fondove za spašavanje posrnulih dužnika.
Novi list/Danas.hr
