Većina novca slana je iz bogatijih europskih zemalja u siromašnije, unatoč velikom priljevu afričkih i bliskoistočnih migranata u Europu, otkriva izvješće Međunarodnog fonda za poljoprivredu i razvoj (IFAD) pod naslovom "Slanje novca kući: europski tijekovi i tržišta."

Europa ima samo 10 posto svjetskog stanovništva, ali i 20 posto svih radnika migranata i ostvaruje 25 posto radničkih doznaka iz inozemstva.

Po izvješću, 26 europskih zemalja ima godišnji BDP po stanovniku veći od 20.000 dolara i smatraju se zemljama u koje migranti dolaze na rad, a 19 ih je ispod tog praga i primaju 36,5 milijarda dolara radničkih doznaka iz inozemstva, većinom iz Europe.

Doznake idu u 10 članica EU-a

Izvješće, koje se temelji na podacima Svjetske banke, navodi da je među državama koje primaju doznake deset članica EU-a, uključujući Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku. Rusija, koju se smatra europskom, a ne azijskom zemljom, glavna je zemlja iz koje se novac šalje u toj regiji.

U Hrvatsku je 2014. iz Europe stiglo 80 posto radničkih doznaka iz inozemstva u ukupnom iznosu od 1,524 milijarda dolara, po podacima Svjetske banke.

Novac ide posvuda

"Europske radničke doznake izdržavale su prošle godine 150 milijuna ljudi širom svijeta, što odgovara stanovništvu Francuske i Njemačke zajedno", rekao je predsjednik IFAD-a Kanayo Nwanze.

Nakon europskih zemalja po primanju radničkih doznaka dolaze Azija i Pacifik s 34,9 milijarda dolara doznaka iz Europe, dok su afričke države primile 23,1 milijarda dolara.

Hina/Danas.hr