Ako se ostvari prijedlog koji je Europska komisija poslala Vijeću EU-a, Hrvatska bi u lipnju trebala izaći iz procedure prekomjernog deficita što bi bila potvrda da se javne financije sada nalaze u mirnim vodama, ali i poticaj za discipliniranje proračunske politike, piše Deutche Welle. Izlazak iz procedure podrazumijeva i neke daljnje korake, a jedan od njih je i European Exchange Rate Mechanism - čekanje uvođenja eura.
Radio se o vrlo diskutabilnom potezu jer kuna, iako je u kontinuitetu vezana uz euro, ipak je zasebna nacionalna valuta što jamči makar minimum monetarno-političke stabilnosti Republike Hrvatske.
Protivnici uvođenju eura smatraju kako bi nas to moglo dovesti do grčkog scenarija te da javna rasprava na ovu temu, koja cijelo vrijeme izostaje, mora biti opširna i iscrpna te se ne smije cijeli sustav prepustiti tehnokratski nastrojenim ekonomisitima. Sociolog ekonomije, Marko Grdešić, smatra kako uvođenje eura nije samo tehničko pitanje te da se ne tiče samo uskih financijskih i bankovnih procesa.
'Čak i ako dosad Hrvatska nije mnogo koristila svoju monetarnu suverenost, činjenica da domaća valuta postoji ostavlja tu mogućnost otvorenom. Ako RH uđe u eurozonu, svjesno se odričemo nekih ekonomskih alata. Osim toga, preuzimanje eura zabetoniralo bi politiku štednje i politiku deregulacije tržišta rada, jer drugih metoda postizanja međunarodne konkurentnosti ne bi bilo', kaže Grdešić.
On smatra kako postoje jasni distributivni aspekti uvođenja eura, dok ekonomski analitičar Guste Santini, smatra kako je Hrvatskoj sada kasno za bilo kakvu reakciju i da je, što se uvođenja eura tiče, Hrvatskoj preostala tek proceduralna formalnost.
Santini dodaje kako je Hrvatska došla do točke bez povratka i da bi eventualni nagli zaokret mogao sa sobom donijeti teže posljedice nego što bi ih donio nastavak u aktualnom smjeru. 'To nije odnos hoću-neću, malo jedno, pa malo drugo. Slažem se uvelike s kritičarima vezanosti za euro, ali bojim se da je to predaleko odmaklo. Budućnost nam je previše vezana uz te procese, a monetarnu politiku ionako više nemamo. Zaletjeli smo se – i to ne jednom, nego više puta u vezi s tim – i ostali bez svih stupnjeva slobode za raspravu o nečemu drukčijem', rekao je Santini za DW.
