Otkad je objavljena vijest da je Ante Dadić, diplomirani ekonomist iz Splita, uspio na Sudu časti Hrvatske gospodarske komore dobiti javnu opomenu protiv Privredne banke Zagreb, novinari i građani uporno s njim pokušavaju stupiti u kontakt kako bi i sami krenuli u istu bitku. Kako je otkrio u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, odvjetniku je dao punomoć da na redovnom sudu traži dosad oko 22.000 više uplaćenih kuna, zbog šest puta promijenjene kamatne stope na stambeni kredit koji je uzeo u jesen 2005. godine u iznosu od 92.700 CHF, na rok od 13 godina s promjenjivom kamatnom stopom od 4,6 posto.
Naime, u PBZ-u nisu prihvatili Dadićev prijedlog za priznanjem više naplaćenog iznosa, pa se odlučio na novu tužbu. "Banka je meni posudila kune, a tako pretpostavljavam i drugim klijentima PBZ-a i drugih banaka, pa je obračun u švicarskim francima moguće fiktivan. Ja nemam dokaze o ulazu i izlazu franaka u banku, pa je tim više nemoralno ako su kune uzete od naše štednje da ih sada naplaćaju i po 30 posto više od tečaja plus kamatna stopa od sadašnjih 5,60 posto, ili kumulativno 50 posto više. Hrvatska narodna banka trebala bi kazati što je točno", kazao je Dadić.
"Da apsurd bude veći, PBZ zaradi na razlici u kamatama oko 2 milijarde kuna godišnje, polovicu očito nemoralno", dodao je Dadić te naglašava kako je dobiti bonuse na osnovu nemoralno otetog novca od klijenata krajnje nepošteno i kažnjivo po članku 236. Kaznenog zakona.
Na kraju, poručio je svim građanima koji grcaju pod teretom kredita što da rade. "Pišite ministru financija Slavku Liniću, pošaljite preporučeno svoje zahtjeve, tražite da Vlada ispravi nepravdu prema građanima. Ako nova Vlada i ministar financija u novi Zakon o financijskom poslovanju ubace odredbu kojom se bankama zabranjuje naknadno povećanje kamatnih stopa na kredite, a što se odnosi i na sve dotad zaključene kredite, onda će naši ljudi lakše prihvatiti sve opravdane bolne rezove koji nam slijede (od porasta PDV-a do poreza na imovinu).
Olakotna okolnost je što banke ne moraju vraćati nemoralno uzeti novac nego će građanima priznati nekoliko rata kredita koje su oni ionako već platili zbog rasta kamata, a nakon toga rate nastavljaju plaćati u početnim, ugovorenim iznosima. Kako su klijenti s kreditima u švicarskim francima dvostruko oštećeni, Vlada može u zakon ubaciti odredbu da se rate plaćaju po 30 posto manjem tečaju ili da se vrate na početni tečaj", poručio je Dadić.
