Poruka je to koju su distributeri odaslali u petak nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
Predstavnici Ministarstva s distributerima su razgovarali o mogućnostima da posegnu za određenim rezervama kako bi, ako ima mogućnosti, rast cijena plina bio što manji.
No, distributeri ističu kako nema mogućnosti da na sebe preuzmu teret rasta cijene po kojoj INA njima prodaje plin, za 33 lipe po kubnom metru (sa 1,32 kune na 1,65 kuna po kubiku), te kada na krajnje korisnike pada i cijena skladištenja plina (5 lipa po kubiku), a na to treba dodati i PDV i druge troškove.
Stav je svih distributera i opskrbljivača plinom kako nema prostora za ikakvo smanjenje distributivne razlike, marže, odnosno da koliko rastu ulazni parametri toliko bi morala rasti i cijena za krajnje korisnike, izjavio je novinarima predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić.
Prva, vrlo gruba računica pokazuje da bi povećanje sadašnje cijene prosječno bilo 20 do 22 posto, negdje više negdje manje, kaže direktor varaždinskog Termoplina Ivan Topolnjak.
U tim bi se okvirima, oko 18 do 20 posto, kako se neslužbeno doznaje, mogao kretati i prijedlog poskupljenja najvećeg distributera, Gradske plinare Zagreb.
Šunić nije želio ulaziti u procjene mogućeg rasta cijena plina, ali ističe kako nisu točne računice iz nekih medija o cijenama iznad tri kune po prostornom metru.
Kako pokazuju prve projekcije cijene plina po kubiku od početka iduće godine bile bi ispod tri kune, kaže Šunić, napominjući kako su cijene prirodnog plina različite od distributera do distributera.
Prijedlozi novih cijena plina moraju proći proceduru u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) i Ministarstvu gospodarstva, a u konačnici će poskupljenje ovisiti o Vladi koja, prema Zakonu o energiji, određuje, odnosno donosi odluku o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom.
Prethodni članci:
arti-200912170011006
arti-200912160287006
