"Što se tiče same suštine rashodne strane proračuna, važno je istaknuti da ukupna razina rashoda proračuna koja se financira iz takozvanih općih izvora, dakle poreza i doprinosa, neće prijeći niti prošlogodišnje izvršenje, dok će porast na ukupnoj stavci rashoda biti vidljiv u elementima EU sredstava", izjavio je Marić na konferenciji "Proračun zaokreta" u organizaciji EPH i Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Pritom je kazao da ukupna razina rashoda proračuna za ovu godinu ne bi trebala biti veća od plana za 2015. godinu, dapače da bi se trebala i nešto smanjiti, ali da će detalje otkriti tek u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj će biti predstavljene Smjernice.
Mora pronaći 2,5 milijardi kuna
"Ali, namjera je da se i na stavkama materijalnih rashoda i subvencija traže određeni elementi ušteda i racionalizacija kako bi ispunio taj zacrtani cilj. Postoje određene kategorije rashoda koje po svom automatizmu moramo planirati u većem iznosu u odnosu na prošlu godinu. To su naša uplata u proračun EU, rashodi za kamate, sredstva za indeksaciju mirovina i dr., a to je sve skupa iznos od preko 2,5 milijarde kuna i znači za taj iznos mi moramo naći, odnosno našli smo uštede kako bismo vratili ukupnu rashodnu stranu proračuna na maksimalnu razinu prošle godine", rekao je.
Na upit uključuju li planirani rashodi i mogućnost rasta mase plaća za zaposlene u javnom sektoru za oko 1,8 milijardi kuna zbog uslijed rasta BDP-a dva uzastopna kvartala za 2 posto, Marić je podsjetio da će se u srijedu sastati sa sindikatima javnih i državnih službi s kojima će "podijeliti određene detalje Smjernica i proračunskog okvira, pa će nakon toga i to javno obznaniti".
Novinare je zanimalo i hoće li proračun Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u dijelu poticaja za zapošljavanje biti niži i hoće li se HZZ morati više orijentirati na europske fondove, a ministar financija je kazao da su "i HZZ i neki drugi proračunski korisnici uvidjeli mogućnosti i prilike u europskim fondovima".
O inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) HAC ONC-a Marić je kazao da se razmatraju različite mogućnosti i opcije. "U ovom trenutku još nismo donijeli konačnu odluku, ali dobro je da postoje određene alternative. I jučer u Londonu od EBRD-a smo dobili jasnu poruku da će u određenim segmentima poduprti taj proces", izjavio je Marić te ponovio da se razmatraju i mogućnost privatizacije kroz IPO, o čemu se razgovaralo i s mirovinskim fondovima, ali da konačna odluka još nije donesena.
Nužnost strukturnih reformi
Guverner HNB-a Boris Vujčić tijekom konferencije rekao je da "nema te monetarne i fiskalne politike koja može biti uspješna u ekonomiji koja ima lošu strukturu, u kojoj imate gomilu prepreka za poslovanje, u kojoj imate neefikasno strukturiranu državnu upravu i javna poduzeća, neefikasni sustav obrazovanja i niskoproduktivni sustav zdravstva, ogromne probleme bilanci privatnih poduzeća, loše korporativno upravljanje i u privatnim poduzećima i još cijeli niz problema, koji se ne može riješiti bez strukturnih reformi".
Na nužnost strukturnih reformi ukazala je i viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević-Šujster, koja je istaknula da Hrvatska u usporedbi s ostalim 'novim' članicama EU neusporedivo više izdvaja za javnu upravu, ima znatno više operativne troškove, primjerice za održavanje autocesta i željeznica ili najam prostora te za subvencije.
Govoreći o socijalnim transferima, pak, Mađarević-Šujster je navela da kod njih nije toliko velik problem iznosa koliko pravednosti, tj. "greške uključivanja".
