Cijene nekretnina rastu u cijeloj Europskoj uniji, ali blago, dok je u Hrvatskoj taj rast strelovit i cijene se približavaju povijesno visokim otprije desetak godina. Mjesečno istraživanje iz rujna, koje provodi najveći domaći oglasnik Njuškalo, pokazuje da su na razini cijele godine cijene stanova u Hrvatskoj porasle 7,13 posto, a cijene kuća nešto više od četiri posto.
Zadar najbrže raste, Dubrovnik najskuplji
U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto. Najskuplji kvadrat stana je u Dubrovniku, gdje se on prosječno trži po 3811 eura po kvadratu, u Splitu za 2744 eura po kvadratu, dok je prosjek u Zagrebu 1917 eura.
Po snažnom rastu ističe se Zadar, u kojem je prosječan kvadrat ove godine poskupio 12 posto i sada se prodaje po 2075 eura. Za Vedranu Likan, managing partnericu u Colliersu, glavni razlog poskupljenja nekretnina je povoljna situacija u gospodarstvu.
Rast plaća i optimizma
"Glavni razlozi za poskupljenja u Zagrebu i na obali su makroekonomski: gospodarski oporavak, bolja stopa zaposlenosti, rast plaća i bolji sentiment na tržištu. Atmosfera na tržištu je puno bolja, ljudi su se opustili i troše više, mnogi ljudi koji su i mogli kupiti nekretninu za vrijeme ekonomske krize to nisu činili zbog sveopće depresije, straha i negativne atmosfere".
Je li rast cijena opravdan i ima li se razloga plašiti nekretninskog balona kakav se napuhao prije gospodarske krize 2009. godine? Likan odgovara kako rast cijena stanova ima uporište u gospodarskim fundamentima - drugim riječima, usprkos masovnom iseljavanju potražnja je i dalje puno jača od ponude.
Skupa zemljišta i propali investitori
"Rast novogradnje je ograničen zbog razloga poput (pre)visokih cijena zemljišta i općenito nedostatka zemljišta ili zgrada za obnovu/prenamjenu ili novu izgradnju. Nedostaje i većih developera koji su propali u krizi, dok su neki i sada u predstečajnim nagodbama", kaže Likan za Tportal.
