Naime, u Belupu da ACTA ne proširuje prava intelektualnog vlasništva, već širi represivne metode kojima se ta prava provode, te će između ostalog dati prevelike ovlasti - carinicima.
"Možda je najveća prijetnja iz ovog sporazuma mogućnost pogranične zapljene 'sumnjivih' proizvoda", kazala je glasnogovornica Belupa Snježana Foschio-Bartol za Poslovni dnevnik. Iako Belupo osobito pazi na zaštitu intelektualnog vlasništva pa smatraju da im se navedeni scenarij ne bi trebalo događati, ne isključuju tu mogućnost u izvozu, odnosno u državama tranzita.
Zadržali lijek zbog sličnog imena s drugim lijekom
U Belupu pojašnjavaju da ACTA omogućuje zapljenu i uništenje lijekova na granici za koje granični službenici prema svom nahođenju smatraju da je naziv proizvoda ili njegov izgled sličan zaštićenom žigu treće strane. Sličan slučaj već je zabilježen prije tri godine u Njemačkoj gdje su tranzitnu pošiljku lijekova carinici zadržali punih mjesec dana samo zato što je zaplijenjeni, ali legalan generički lijek Amoxicillin, imao slično ime kao registrirani brend Amoxil farmaceutske korporacije GlaxoSmithKlein.
Foschio-Bartol upozorava da se zato takve procjene nipošto ne bi trebalo prepustiti jednostranoj i trenutnoj ocjeni graničnih službenika. "Pogotovo uzimajući u obzir sve posljedice takve odluke, a posebno prekid opskrbe tržišta lijekovima", kazala je Foschio-Bartol dodajući da bi se ocjena sličnosti dvaju zaštićenih znakova trebala provesti zakonom propisanim postupkom.
Carinicima dužnost kojom se bave stručni timovi
Belupo stoga očekuje da će Hrvatska, potpiše li ACTA-u, iz primjene isključiti dijelove koji se odnose na patentna prava i zaštitu povjerljivih informacija prema kojima bi carinici imali još veće ovlasti - naprimjer, da procjenjuju krše li aktivni sastojci lijekova patente, što sada rade multidisciplinarnistručni timovi vještačenjima i sudskim procesima.
