Iako podaci DZS-a kažu da je prosječna plaća u Hrvatskoj u lipnju nadvladala inflaciju, odnosno da je realno porasla za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, sigurno nije i poskupljenja hrane, koje prilično nadmašuju inflaciju.
Kako prenosi Glas Istre, većina prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj je i u srpnju, u odnosu na isti mjesec prošle godine, imala stope rasta cijena koje su među najvećima u Europskoj uniji i eurozoni.
Kruh poskupio dvostruko više nego u eurozoni
Tako je primjerice kruh u srpnju ove godine u Hrvatskoj bio 18,9 posto skuplji nego lani u istom mjesecu, što je dvostruko veća stopa rasta od prosjeka eurozone i gotovo dvostruko veća od prosjeka Europske unije. U godinu dana kruh je u Hrvatskoj poskupio više nego što je to slučaj u 23 članice EU-a. Više su cijene kruha porasle samo u Estoniji, Latviji i Mađarskoj koja je i na vrhu liste s poskupljenjem od 27,1 posto. U susjednoj je Italiji kruh skuplji 9,3 posto nego lani, na Cipru je čak jeftiniji tri posto. U toj su državi pekarnice očito odlučile sniziti cijenu kruha s obzirom na to da su i cijene energije, žitarica i brašna niže ili nešto malo više nego lani u isto vrijeme. No, energija je čak i više od EU prosjeka pojeftinila u Hrvatskoj, a brašno je skuplje tek 1,9 posto, ali je kruh ipak skuplji skoro za petinu.
Na hranu otpada 30 posto budžeta
Tako je i s ostalim prehrambenim proizvodima koje građani svaki dan kupuju, pa je voće u Hrvatskoj u godinu dana poskupjelo po višim stopama nego u 22 zemlje Europske unije. Podaci Eurostata kažu da je voće u Hrvatskoj trenutno skuplje 17,6 posto, a povrće za 25,4 posto, pa je primjerice u Hrvatskoj krumpir skuplji za 50 posto nego lani u isto vrijeme, i ta je stopa poskupljenja dvostruko veća od prosječne u EU-u. Krumpir je više poskupio samo u Češkoj.
U prosjeku građani Hrvatske 30 posto dohotka troše na kupnju hrane i za njih je inflacija, s obzirom na rast cijena prehrambenih proizvoda, sigurno veća od srpanjske inflacije od 7,3 posto. Tako je sigurno i za umirovljenike koji mjesečno prosječno dobivaju 446 eura i prosječno povećanje od 37 eura sigurno im neće biti ni blizu dostatno za pokrivanje sve većih životnih troškova.
