"Potreba za zaštitom potrošača proizlazi iz neravnoteže snaga, informacija i resursa između potrošača i pružatelja financijskih usluga, kojom su potrošači stavljeni u neravnopravan položaj. Dobro osmišljen program zaštite potrošača može pridonijeti smanjenju te neravnoteže", kazao je Peter Harrold, direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje predstavljajući dijagnostički pregled Banke, izvješća izrađenog u suradnji s hrvatskom Vladom. Iz nalaza Svjetske banke proizlazi da Ministarstvo financija još dosta treba poraditi na unapređenju zaštite građana. Prema zakonu inspekcijski nadzor u području financija u nadležnosti je Ministarstva financija, koje do sada kao takvo nije ni priznato ni imenovano, piše Poslovni dnevnik.
Posebno je loša situacija s transparentnošću prema klijentima, odnosno s takozvanim sitnim slovima. "Hrvatska udruga banaka (HUB) trebala bi potaknuti svoje članice na upotrebu jednostavnog jezika, izdavanje prikaza najvažnijih činjenica o uvjetima i obvezama od jedne stranice za sve proizvode te standardiziranje veličine slova koja se rabi za navođenje uvjeta", ističe se u izvješću.
Neinformirani jamci
Transparentnost izvadaka po kreditnim karticama još je lošija. "Izvaci su vrlo zbunjujući za klijente, a katkad i obmanjujući. Neki klijenti čak i ne razumiju da se na preostali iznos obračunavaju kamate čak i ako plate minimalan iznos. Veličina slova kojom su ispisani uvjeti ugovora toliko je mala da ih nijedan klijent zapravo ne pročita dok nešto ne pođe po zlu", navodi dalje Svjetska banka.
Što se tiče procjene kreditne sposobnosti, primjetna je različita procedura procjene kreditne sposobnosti koja se razlikuje od banke do banke. "Zanimljivo je da za hipotekarni kredit jedna banka zahtijeva raspoloživi dohodak od 2500 kuna, dok je u drugoj banci potrebno 1700 kuna. Vrlo je važno da banke standardiziraju svoj pristup izračunu raspoloživog dohotka svojih klijenata. Time će se omogućiti intervencija u obliku politike u slučaju da prezaduženost dužnika postane socijalno pitanje", stoji u pregledu.
Pitanje naplate dugovanja i jamstva sudužnika još je jedno kritično područje na koje upozorava Svjetska banka. Prema njihovim procjenama, tri četvrtine domaćih kredita osigurano je jamcima. "Jamci nemaju pristup informacijama o ukupnoj zaduženosti dužnika kad postanu sudužnici. Iznenađujuće je da banka može pokrenuti postupak protiv jamca, a da nije iscrpila pravne mogućnosti prema dužniku. Bilo je slučajeva kada su banke dužniku obračunale zatezne kamate od 15 posto zbog neispunjavanja obveza i istovremeno stavile zabranu na plaću jamca", ističe se u izvješću.
Nasilne hrvatske banke
Svjetska banka smatra da bi Hrvatska narodna banka (HNB) trebala ocijeniti i pitanje jamstva i naplate dugovanja. "Banke trebaju odobravati kredite na temelju kreditne sposobnosti klijenta, a ne na temelju instrumenata osiguranja u obliku jamstava. Zakon treba nalagati bankama da u prvom redu iscrpe sve moguće pravne postupke protiv klijenta prije pokretanja postupka protiv sudužnika", smatraju u Svjetskoj banci.
Dodaju kako bi zajmodavci trebali ishoditi sudski nalog prije stavljanja zabrane na plaću pojedinca, uključujući i sudužnika. Pri tome posebno apeliraju na HUB, koji bi trebao razmotriti ovu problematiku i "narediti bankama primjenu manje nasilnog postupka naplate dugovanja".
Kako bi se situacija u budućnosti poboljšala, Svjetska banka u svom izvješću hrvatskom financijskom sektoru predlaže četiri glavne preporuke koje je predstavila Sue Rutledge, regionalna koordinatorica Svjetske banke.
Prva je preporuka pružiti jasne i jednostavne informacije potrošačima financijskih usluga. Jačanje prakse ponašanja financijskih institucija na tržištu drugo je važno područje na koje upozorava Svjetska banka. Što se tiče treće preporuke, unapređenja rješavanja pritužbi i sporova, Rutledge je rekla kako najveći broj pritužbi ne povlači odmah i sporove. "Najčešće ne razumijemo što smo potpisali, to su prije svega zahtjevi za pojašnjenjem i educiranjem", naglasila je Rutledge.
Uvođenje nacionalnog programa financijskog obrazovanja u cijeloj zemlji posljednja je preporuka, ali možda i najvažnija. Biti svjestan što se potpisuje spriječilo bi mnogo navedenih problema, piše Poslovni dnevnik.
O važnosti podizanja financijske pismenosti građana i kvalitete zaštite korisnika financijskih usluga dovoljno govori podatak da se dug hrvatskih građana između 2003. i 2008. povećao s 25 na 40 posto BDP-a. U navedenom razdoblju posebno su oštro rasli stambeni hipotekarni krediti vezani uz strane valute.
Prethodni članci:
arti-201004060252006 arti-201004190208006 arti-201004300121006 arti-201005050210006
