U 2010. godini banke su od naknada i provizija "ubrale" 3,2 mlrd. kuna, a u prvih šest mjeseci 2011. još 1,46 mlrd. kuna. Koliko se od toga odnosi na građane, a koliko na tvrtke, u statistici nije vidljivo. Još je manje poznato koliko su cijene bankarskih usluga realne. Naime, banke ih formiraju slobodno, bez ikakva nadzora ili obveze da objasne načela prema kojima odlučuju o njihovoj visini.
Nije utješno, ali ta praksa nije hrvatska specifičnost. Dozlogrdila je i Europskoj komisiji (EK), koja je nedavno pokrenula javne konzultacije upravo o tome i najavila donošenje zakona koji će to promijeniti u drugoj polovici 2012.
I u Hrvatskoj se, otkrivaju Večernjem listu iz HNB-a, rade izmjene Zakona o kreditnim institucijama, koje bi trebale obuhvatiti i visine naknada i provizija. Nacrt prijedloga tih izmjena bit će upućen u javnu raspravu početkom druge polovice ove godine.
Vođenje računa od tri do 12 kuna
"Formiranje iznosa naknada, provizija i opomena banaka ne podliježe ni mišljenju ni propisima u nadležnosti središnje banke", kažu u HNB-u. No, postoji zakon koji spominje naknade. U Zakonu o platnom prometu stoji da bi trebale biti primjerene i u skladu s troškovima pružatelja usluge, pa možda već na toj osnovi supervizor ima mandat nešto poduzeti.
Zbog čega je recimo u Hypo banci naknada za vođenje računa od 8,9 do 11,9 kuna, u Erste banci od tri do osam kuna, a u Zabi i RBA od pet do devet kuna? U isto vrijeme za studente i djecu do 15 godina OTP ne naplaćuje vođenje računa, čak i ako imaju nebrojeno transakcija više nego odrasli klijenti.
Na to pitanje banke daju neargumentirane odgovore. Primjerice da promjena naknada ovisi o indeksu potrošačkih cijena i usporedbi s konkurencijom.
Čekovi kao 'penali'
Posebna zanimljivost su "paketi" usluga, jedan takav – OTP standard plus – mjesečno stoji 100 kuna, što je godišnje čak 1.200 kuna, a u Zabi se Premium lepeza penje do 150 kuna mjesečno, odnosno 1.800 kuna godišnje. Paketi obično pokrivaju vođenje računa, SMS i e-bankarstvo i popuste na druge naknade, kao što je ona za podizanje kredita. No vrijedi li to toliko kuna godišnje?
Kako su Hypo i Erste banka izračunale da ih slanje opomene za dugovanje stoji baš 50 kuna? Dok je u Zabi prva opomena 30 kuna, no opomena prije tužbe raste do 100 kuna. RBA je pak procijenila da je već prva opomena stoji 70 kuna, a ona uoči tužbe 150 kuna. U PBZ-u su prvo upozorenje dosad naplaćivali 50 kuna, no najavili su pojeftinjenje na 20 kuna.
Jedna od bizarnijih naknada je ona za izdavanje čekovnih blanketa; u Zabi i OTP-u po čeku naplaćuju pet kuna, u vrijeme kad su čekovi praktički izumrli. Vrlo nejasno, osim ako naknada ne služi kao neki "penal" klijentu koji uopće traži ček. Jer, RBA recimo smatra da joj izdavanje čekova nije trošak.
Vrhunac čudnih naknada je naplata "neosnovanog reklamiranja troškova", ma što to značilo. No, Zaba ga naplaćuje 20 posto od iznosa, a najmanje 20 kuna reklamiranog troška. Želite li u najvećoj hrvatskoj banci saznati obračun kamate za godinu dana, to će vas stajati 62,50 kuna, dok pregled kamatnih stopa iz prethodnog razdoblja stoji – dvostruko više – 125 kuna.
Iz RBA reagirali
Na tekst koji smo prenijeli iz Večernjeg lista reagirali su iz RBA. Tvrde kako je informacija da se u Raiffeisen banci naplaćuju naknade za "ino čekove na ime ratnih odšteta za prisilni ili ropski rad" - minimalno 100 kuna netočna.
"Takav navod u potpunoj je suprotnosti s istinom, s obzirom da je u RBA Tarifi naknada u poslovanju s fizičkim osobama u točki 11.1.2. Uplate pologom ino čekova jasno naznačeno: 'Za čekove vučene na RBA-Zagreb, mirovinske čekove, čekove na ime ratnih odšteta za prisilni ili ropski rad i čekove pomoraca s osnova plaća bez naknade'", poručuju iz RBA.
