Kaže to analitičar Damir Novotny dan poslije presude Trgovačkog suda u Zagrebu u korist udruga Potrošač i Franak koje su pokrenule kolektivnu tužbu protiv osam banaka.
Mnogi komentiraju da se ova presuda, kad bi postala pravomoćna, može odraziti i na kredite u eurima i kunama jer su i na njih banke kamate mijenjale jednako kao i na franke, bez egzaktno dogovorenih parametara. A presuda je, čini se, mnogima dala misliti, no svima je jasno da neće biti jeftina ako postane pravomoćna. Banke mogu, prema nekim procjenama, ostati kraće za 14 do 18 milijardi kuna.
Problem ne može riješiti jedna presuda
Novotny za Slobodnu Dalmaciju kaže da su u javnosti prevladale emocije i gnjev na banke kod građana i nekih ekonomista koji romantičarski zagovaraju nacionalnu valutu, a mi smo ušli u EU te bi nam uvođenje eura riješilo probleme kredita s valutnim klauzulama i štednje vezane uz stranu valutu. Prema njemu, nije realno zagovarati ukidanje valutne klauzule na kredite, a istodobno je željeti za štednju. Zaključuje da je riječ o kompleksnom problemu koji se ne može samo tako riješiti jednom presudom.
Pljuska HNB-u
Sasvim drukčiji pristup ima Ljubo Jurčić koji veli da se pitanje šteta koje bi banke mogle pretrpjeti postane li prvostupanjska presuda pravomoćna lako da riješiti: "Hrvatska narodna banka može promijeniti stup adekvatnosti kapitala i tako sačuvati bankovni sustav. No, onda se mora promijeniti monetarna politika u kojoj ovih godina svi propadamo, a dobro je samo bankovnom sustavu koji je pridonio uništavanju gospodarstva. Ova je presuda pljuska HNB-u koji je proizvođač kuna, a prema našem zakonu naš je novac kuna, a ne franci ili euri".
'Netko će sve trebati platiti'
Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije, upozorava da će sve netko trebati platiti.
"Ova presuda je dobra za potrošače jer pokazuje da mogu uspjeti u zaštiti svojih prava, ali u cjelini gledajući nije dobra ni za građane, ni za bankarski sustav koji živi od povjerenja svojih klijenata.
Netko će ovo sve trebati platiti, a to smo svi mi. Još 2009. upozoravala sam i ne samo ja, da se u ugovorima o kreditima krše najmanje dva zakona i da je potrebno utvrditi parametre po kojima se kamate mogu mijenjati, a te parametre obje ugovorne strane moraju prihvatiti. Regulator, odnosno HNB, proteklih godina ništa nije napravio da zakonskim odredbama uredi bankovno tržište i uvede obvezu primjene ugovaranja domaće referentne kamatne stope koja jednakopravno štiti obje ugovorne strane. Onda bi šteta bila znatno manja nego što sada može biti", zaključuje Duljković.
