Svi oni imaju tekući račun na koji primaju plaću ili mirovinu, a banke su im odobrile okvirni kredit po tekućem računu ili minus. Međutim, problem za građane nastaje kad banke odluče ukinuti ili smanjiti odobreni minus, a svoje klijente ne upozoravaju na primjeren način niti im ponude postupan prijelaz na smanjeni iznos odobrenog prekoračenja.
Ispravljanje nepravde
Da bi se ispravila ta nepravda, pokrenuta je procedura izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju. U njemu piše da je banka dužna obavijestiti klijenta o umanjenju ili ukidanju minusa najmanje 30 dana prije nego što to učini. U tom slučaju banka će biti dužna omogućiti klijentu otplatu minusa u 12 mjesečnih obroka.
Međutim, to će se odnositi samo za one komitente banke protiv kojih nije pokrenut postupak prisilne naplate. Druga bitna novina je ta da će se maksimalna kamatna stopa smanjiti s 12 na 11 posto.
Poznato je da je poslovna politika banaka nakon 2005. godine bila izrazito ekspanzivna, te su građanima nudile mogućnost odobrenja dopuštenog prekoračenja u visini do tri mjesečne plaće. Kakvo je danas stanje, koliko klijenata ima minuse koji prekoračuju visinu jedne plaće, a koliki je broj klijenata koji završe u nedopuštenom minusu?
Prava je istina da veliki postotak klijenata ima odobren minus veći od jedne plaće. U Splitskoj banci je riječ o 80 posto, u Raiffeisen i Hypo gotovo 60 posto, a u OTP-u svega 35 posto. Iz Zagrebačke banke pojašnjavaju da imaju 500.000 klijenata koji imaju dopušteno prekoračenje veće od mjesečnog primanja, a njih 340.000 taj limit povremeno i koristi, piše Glas Istre.
