Poskupljenje plina za automobile učinit će to gorivo neisplativim u odnosu na ostale pogone, pogotovo u odnosu na dizelski pogon. Naime, uzmu li se za referentne vrijednosti obujmom i snagom slične motore s unutrašnjim izgaranjem na istom modelu, u ovom slučaju na novoj Opelovoj Astri, izračuni po novoj cijeni plina od 5,90 kuna dovode plin pod znak pitanja, piše Večernji list.
Ako je cijena ugradnje na benzinski motor obujma 1,6 litara oko 8.000 kuna, prvo što treba pogledati jest cijena adekvatnog dizelaša, u ovom slučaju 1,7-litrenog. Benzinac u startu stoji 125.685 kuna, s ugrađenim plinom automobil stoji 133.685 kuna, a dizelska Astra 147.480 kuna. Ugrađeni sustav za plin treba, dakle, opravdati razliku od 8.000 kuna, računali su novinari Večernjaka.
Litra Eurosupera na Ininim benzinskim postajama stoji 8,82 kn, Eurodiesel 8,05 kn. Deklarirana potrošnja benzinske Astre je 6,4 l/100 km, iskustva govore da će isti motor potrošiti dvije litre plina više, dok dizelaš troši 4,7 litara u mješovitoj vožnji. Ako se prosječnu prijeđenu kilometražu hrvatskog vozača podijeli u tri kategorije, lako možemo vidjeti i u kolikoj mjeri plin pokriva početnu razliku u cijeni. Za prijeđenih 10.000 km godišnje, koliko prelazi većina hrvatskih vozača, potrošit ćemo ukupno 5.644,8 kuna u benzinskoj varijanti, 3.783,5 kuna u dizelskoj, a 4.452 u vožnji na plin. U slučaju prijeđenih 20.000 vrijednost se logično podvostručuje. Dakle, razlika u odnosu na početno uložen novac brzo će se istopiti, zaključuje Večernjak.
Iako list prenosi i iskustva nezadovoljnih vozača koji su instalirali plin u automobile, a sada se boje da ih neće moći niti prodati, prof. Igor Dekanić kaže kako nitko nije prevaren: "Vlada je možda u jednom trenutku 'zaboravila' korigirati cijene pa su one ostale niže nego u Europi. Tako je milijardu i pol eura potrošeno na ugradnju plinskih instalacija, pri čemu je vlasnicima propušteno reći da ugradnja nije i jedini trošak nego se, primjerice, spremnik mora i certificirati, što košta." Dekanić dodaje da su cijene autoplina bile na oko 30% cijene benzina, no da bi ona morala biti na 50-70% cijena benzina.
S time se, međutim, ne slaže Miroslav Krlić, iz jedne od tvrtki koje ugrađuju instalacije u automobile. On kaže da je plin od početka godine poskupio 63% bez opravdanja. Tvrdi, naime, da Hrvatska na godinu proizvede 400.000 tona, a troši 180.000 tona. Dodaje da je zbog poskupljenja zatvorena većina servisa za ugradnju plina te da je izgubljeno 1.500 radnih mjesta.
Vezani članci:
arti-201012020825006 arti-201012030336006
