Hrvatska je u prošloj godini proglašena, u ekonomskom smislu, najlošijim zemljom u Uniji, a s obzirom da smo u izbornoj godini, nije isključeno da ovu neslavnu titulu obrani i u ovoj godini. Dosad smo uglavnom slušali da je domaća recesija samo preslika globalne ekonomske krize. No, ni ta teza više ne stoji jer neki modeli poput američkog i te kako daju rezultata dok drugi podbacuju. Tako je američko gospodarstvo u trećem tromjesečju prošle godine naraslo pet posto, japansko 1,65 dok europsko ima rast od 0,6 posto.
Propuštena prilika
"Činjenica da je da je Milanovićeva vlada ta kod koje je došlo do velikom nesrazmjera očekivanja koja su bila na početku i rezultata koje danas imamo. To je evidentno. Ono što se ekonomski događalo je da u trenutku kada je postojala prilika da se povuku neki radikalniji potezi na početku mandata oni su otišli u krivu stranu. Podizanje PDV-a, uvođenja dodatnog poreza na dividendu i isplatu dobiti i veliko podizanje cijena infrastrukturnih usluga, prvenstveno energenata poput plina i goriva. Dodatno nisu imali sreće jer je prisutan rast u EU odjednom počeo padati. Tada je Vlada krenula u krivom pravcu. Od tada nisu imali snage preokrenuti cijelu priču", kaže makroekonomist Velimir Šonje na N1.
Šonje ocjenjuje da aktualnoj vladi nedostaje odlučnosti.
"To je sigurno, uvijek se radi o političkoj volji koja proizlazi iz nekakve strategije. Duboko sam uvjeren da je Vlada već u trenutku kad je došla na vlast, došla s pogrešnim uvjerenjima. Prvenstveno nisu bili svjesni dubine proračunskog problema koji mi imamo. Oni su mislili da se može nekakvim državnim investicijama potaknuti rast koji će sam od sebe početi puniti proračun. I da će se kroz to riješiti problem naših javnih financija. Dogodilo se upravo suprotno.
Strateška pogreška
Državnih investicija nije bilo jer ih nije moglo ni biti i to je temeljna strateška pogreška ove vlade. Zato što smo kao država prezaduženi kao i naša poduzeća. Državne investicije nisu poluga koja će pokrenuti gospodarstvo, to su privatne investicije. Ako gledamo retoriku bivšeg ministra Slavka Linića ona je bila vrlo kontra privatnog sektora. Tu je postojala strateška pogreška koja se do danas vraća", kaže Šonje ističući da je Radimir Čačić bio kreator te ideje državnih investicija,
Šonje je rekao i da autoceste treba dati u koncesiju te da vlada nije trebala odustati od outsourcinga.
Na pitaje hoće li ova godina biti bolja od prethodne, Šonje odgovara:
"Sve prognoze se centriraju oko +0,2 posto. To je ništa, ali realno. Hrvatska i dalje ostaje stagnantna pri čemu moramo znati da se događaju neke promjene. Industrijska proizvodnja raste, izvoz je rastao. Iduća godina neće biti jako povoljna na međunarodnom tržištu. Za ozbiljniji oporavak još uvijek čekamo da se provedu ozbiljnije reforme. S visokim stupnjem sigurnosti bih rekao da nam se u ovoj godini neće dogoditi grčki scenarij. No ako govorimo o perspektivi od tri do četiri godine i ako političke elite uključujući i ORaH, Sinčić, itd. nastave s populizmom, onda nas za dvije do tri godine može čekati grčki scenarij".
