Novac je jedan od bitnijih parametara koji obilježavaju naš život, bilo da nas čini bogatima ili siromašnima. Međutim, pitanja koja rijetko postavljamo je od kud novac i što on u stvari jest, da li u svim kutovima svijeta ima isti oblik (kovanice, papirnati novac, plastične kartice...) te kako mu se određuje vrijednost... Vjerujete li da postoje mjesta na svijetu gdje novac, kakav mi danas poznajemo, nije još zaživio.
Yap je mali otok koji pripada Federalnim Državama Mikronesije i koji je još uvijek zadržao neke karakteristike njima svojstvenom novčarskom sustavu. U novčanim transakcijama s okolnim otocima još uvijek se koriste mirodije i ljuske raznog voća, sam otok razvio je jedinstvenu novčanu jedinicu, a to su ogromni kameni diskovi (vapnenac). Ovi kameni diskovi teško su prenosivi, tako da se gotovo nikad ili rijetko prenose. Nameće se pitanje kakvu vrijednost ima kamenje za stanovnike Yapa i zašto ima ulogu novca?
Odgovor leži u njegovoj oskudnosti, što je jedan od glavnih uvjeta da neka Ťrobať postane mjerilom vrijednosti (u većini svjetskih zemalja to je zlato). Na otoku Yap nema kamena vapnenca, stoga se svaki komad dovozi s 'obližnjeg' otoka Palau udaljenog 250 milja (402,335 km). Prije nekoliko stotina godina, stanovnici Yapa su se u ribolovu izgubili te tako slučajno zalutali na otok Palau. Vidjevši kamen vapnenac odlomili su par komada i odnijeli ga na svoj otok Zašto su stanovnici Yapa prihvatili kamen kao novo sredstvo plaćanja? To su bila vremena kada su Ťvođeť Yapa žudjele za moći pa su kamen vapnenac objeručke prihvatili kao sredstvo koje će im to omogućiti.
Prijevoz kamenja je bio izuzetno opasan, prevozilo se na bambusovim splavima. Mnogo je života izgubljeno i kamenja potopljeno, no čak i potopljeni kamen na dnu mora predstavlja legalno sredstvo plaćanja.
Postoji više faktora koji utječu na vrijednost kamenog novca. Prvi je broj ljudskih života koji su umrli pri prenošenju kamena. Drugi faktor je ispoliranost kamena. Treći faktor je veličina, ali u nekim slučajevima manje kamenje je vrednije.
Stanovnici Yapa su dugo ovako trgovali i prenosili svoje kamenje dok im jednog dana na otok nije zalutao Dean O?Keef, poznat kao kapetan O´Keefe. Postao je vrlo cijenjen i poštovan, pomogao je lokalnom stanovništvu da s drugih otoka donesu metal i tako počeo praviti metalni novac, ali koji također ima pokriće u kamenju. Takav novčani sustav Yap je prestao koristiti za vrijeme njemačke vlasti (Nijemci su kupili otok nakon španjolsko?američkog rata 1898.).
Kameni novac nam govori da je novac samo ono što ljudi misle da jest. Ovakav novčarski sustav se održao na otoku Yapa jer je njihova Ťvanjska trgovinať bila vrlo nerazvijena. Danas se na otoku koristi američki dolar. Kamenje se još uvijek koristi za neke veće i bitnije transakcije na otoku npr. kupnju kuće, zemljišta...
T.J.
