Za pet dana završava hrvatsko i počinje njemačko predsjedanje Vijećem Europske unije pa je zbog toga Večernji list razgovarao s Katjom Leikert, CDU-ovom zastupnicom u njemačkom parlamentu, Bundestagu, u kojem obnaša i dužnost potpredsjednice za europske poslove u Klubu zastupnika CDU/CSU.
U intervjuu za hrvatski dnevni list otkrila je što misli o tome
kako se Hrvatska snašla s koronavirusom, kako je globalna
pandemija utjecala na planiranje njemačkog predsjedanja Vijećem,
stiže li najesen drugi val korone...
Na pitanje: "Mislite li da bi neke od lekcija naučenih iz
iskustva hrvatskog predsjedanja, prvog u tako izvanrednim
okolnostima izazvanih COVIDOM-19, mogle biti korisne i za
njemačko predsjedanje?", odgovorila je:
"Hrvatska je kao najmlađa članica EU prvi put predsjedala
Vijećem, što je velik izazov čak i u
normalnim okolnostima, a taj je izazov svakako bio veći zbog
pandemije COVID-19. Hrvatsko se predsjedništvo brzo prilagodilo
novim uvjetima rada. Ne samo da je uspjelo upravljati
koronakrizom nego je uspjelo dati još jedan pozitivan
poticaj regiji koja nam je važna pomalo neobičnim summitom o
Zapadnom Balkanu, i to u online formatu – na internetu.
Takvu krizu nismo doživjeli od početka europskih
integracija. Time je ta kriza ušla u povijest, ali može
biti i prilika za promjene. Svima nam je postalo jasno da
digitalni formati mogu znatno ubrzati procese donošenja odluka u
politici, gospodarstvu i društvu pa tako i na razini EU.
Sviđa mi se takva dinamika. Ova kriza nam, nadalje, na razini
Europske unije pokazuje da politika mora biti brža. Svi trebamo
naučiti brže reagirati jer svijet nas neće čekati. Na skoroj
konferenciji o budućnosti Europe valja otvoreno raspravljati i
proučavati upravo ove teme – to što smo iz nedavnih događaja
naučili – kao i druga važna pitanja, poput europskih struktura za
donošenje odluka".
"Kako je globalna pandemija utjecala na planiranje njemačkog predsjedanja Vijećem?", bilo je sljedeće pitanje:
"Zbog koronakrize savezna je vlada morala načelno urediti svoje organizacijsko i sadržajno planiranje predsjedanja i postaviti nove prioritete. Imam dojam da su očekivanja prema njemačkom predsjedništvu još jednom porasla. Za vrijeme svog predsjedanja Njemačka mora fleksibilno reagirati na krizu i njezine gospodarske i društvene posljedice, pri čemu uvijek može nastupiti i drugi val zaraze sa svim mogućim političkim posljedicama. Stoga moramo učiniti sve kako bi države članice držale virus pod kontrolom, ali moramo i nastaviti s drugim važnim pitanjima za budućnost, poput zaštite klime, digitalizacije ili pitanja migracija. Moramo također završiti pregovore o našem budućem odnosu s Velikom Britanijom i otvoriti novo poglavlje o odnosu s Kinom. Pritom je i dalje važno pitanje jačanje kohezije u Europskoj uniji", rekla je.
Drugi val najesen?
"Bude li najesen zaista nastupio drugi val koronavirusa, kako bi njemačko predsjedništvo funkcioniralo, kakvi su planovi s obzirom na to da bi se vjerojatno svi planirani fizički sastanci morali ponovno otkazati?"
"Kao i svi mi, i hrvatsko je predsjedništvo bilo iznenađeno virusom, međutim, njemačko se predsjedništvo može pripremiti i osigurati određene mjere poput proširenja postupka internetskog glasanja. Podržavam fleksibilnost koja je proizašla iz krize i koju su mnogi prije krize smatrali nemogućom. U drugom valu bismo sigurno bili bolje pripremljeni i mogli bismo na europskoj razini od samog početka bolje koordinirati situaciju".
"Mislite li da će prije kolovoza šefovi država i vlada u Europskom vijeću postići dogovor o prijedlogu Komisije o višegodišnjem financijskom okviru i Europskoj uniji sljedeće generacije?"
"Videokonferencija šefova država i vlada 19. lipnja bila je orijentacijska rasprava na temelju koje Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, mora razraditi novi prijedlog, o kojem će se uživo pregovarati u Bruxellesu 17. i 18. srpnja. Ostalo je niz otvorenih pitanja, na primjer još nije razjašnjeno koji će se kriteriji na kraju koristiti za donošenje odluke o tome koje će države članice primiti koliko novca. Važno nam je da je isplata novca iz Fonda za oporavak i otpornost povezana s reformama, a to je u interesu svih nas. Vrlo je važno sada iskoristiti ovu priliku kako bismo iskoristili digitalnu i održivu transformaciju našeg kontinenta. Moramo spriječiti da se ta sredstva koriste za saniranje državnih proračuna. To ne bi pridonijelo razvoju EU".
"Kakav je stav vaše stranke, CDU-a, prema politici mađarske stranke Fidesz i njezina lidera Viktora Orbana? Treba li ih izbaciti iz Europske pučke stranke?"
"Trenutačno se ništa ne događa vezano uz njihovu moguću
suspenziju, kako će se to završiti? Nema kompromisa kada je u
pitanju vladavina prava, što je također važno za pregovore o
višegodišnjem financijskom okviru. Isplata europskih sredstava
mora biti povezana s poštovanjem vladavine prava, bez obzira na
to radilo se o Budimpešti, Berlinu ili Varšavi. CDU je i dalje
voljan ući u dijalog s Fideszom. No već neko vrijeme primjećujem
da se Fidesz polako i sve više otuđuje od CDU-a kada je riječ o
našim vrijednostima. Mislim da je to problematično, ali je
rješivo ako obje strane imaju iskren interes za otvoren i cilju
usmjeren dijalog. Što se tiče članstva Fidesza u EPP-u, teško mi
je zamisliti da predsjednik EPP-a Donald Tusk i mađarski premijer
Viktór Orban mogu naći zajednički jezik povjerenja. A
povjerenje je temelj politike", zaključila je za
Večernji list.
