Zašto je Sandra Švaljek kazala da u Vladi nema političke volje za reforme samo tjedan dana prije nego je Kosor prezentirala mjere? Ona to nije rekla, to nisu prenijeli svi mediji, to je napisao Jutarnji list i to je izjava koju ona nije dala. Željku Periću su također nešto stavili u usta pa je demantirao.
Kako to da od 27 slajdova, tek na 11. započinje sadržaj Programa? Nije to neobično samo vama. Najvažniji su slajdovi od trećeg do 11. To je dijagnoza stanja i ciljevi koji se žele ostvariti, pa od 13. stranice počinju izmjene fiskalne politike itd. Tek kad se slažemo s ciljevima, onda možemo razgovarati o mjerama. Kad se svaka uzme za sebe, izvan prostora i vremena, onda se svaka može ridikulizirati.
Snimio i montirao Franjo Tot
Koliko Vam je trebalo da ga sročite? Program je formalno s takvim polazištima naručen drugog utorka u 12. mjesecu, taj dan je padala kiša u Zagrebu.
Damir Novotny je kazao da bi Vladine savjetnike srušio da su mu predali taj Program u obliku seminarskog rada. Kad on bude profesor koji će nas ispitivati, moći će nas i rušiti do mile volje. Mi smo imali puno profesora i, usudio bih se reći, puno boljih profesora od Novotnyja.
Zašto Program postoji samo u PowerPoint prezentaciji? Na stranicama Vlade je PDF. Hoće se reći da je napravljen samo s naglascima i da nije razrađen na tisuću stranica, koje nitko ne bi čitao. Neki ljudi imaju problema i s prvih 10 stranica.
Što Vam znači konstrukcija da je kriza naglasila postojanje niza strukturalnih slabosti, među kojima je 'izražena autarkičnost gospodarskih subjekata i oslanjanje na državne nabavke i projekte'? Nije li hrvatska riječ za autarkičnost samodostatnost? To je tehnički termin. Autarkična je ekonomija ona koja ne izvozi i ne uvozi, nego je zatvorena u sebe. Prvo, dobar dio gospodarstva uopće ne razmišlja o izvozu. Drugo, kada se nešto radi, ne pokušava se dominantno svoje proizvode prodati privatnom sektoru, nego se pokušava dobiti posao s državom, nadajući se da će u sustavu korupcije proći bolje nego u tržišnoj utakmici, u kojoj ne bi prošao uopće.
Navodite i da za sve sektore i sve gospodarske subjekte moraju vrijediti ista pravila igre. Znači li to da dosad nije bilo tako? Do sada nije. Možda su najjednostavniji primjer brodogradilišta. Dobivaju sanacije i subvencije kakve nijedan drugi sektor ne dobiva. Po čemu je tekstilna radnica u Zagorju, koja prima minimalnu plaću, a nalazi se u samom vrhu svjetske produktivnosti, mjereno utroškom sati za izradu sakoa ili hlača, manje vrijedna od radnika u brodogradilištu? A brodogradilišta se, iz ne još uvijek potpuno jasnih navika, moraju sačuvati po svaku cijenu.
Kojih razloga? Ni meni nije jasno zašto se to toliko dugo vremena toleriralo. Dijelom zbog zabluda, dijelom zbog priča o tome kako je brodogradnja nešto posebno važna, dijelom zbog straha političkih struktura od socijalnih nemira, štrajkova, blokada cesta itd.
Snimio i montirao Franjo Tot
Radi li se možda o plaćanju biračkog tijela? Često se povlači paralela između poticaja brodogradilištima i poljoprivredi. Ne možete kupiti cijelo biračko tijelo.
Možete puno uložiti. Nisu svi poticaji neopravdani, ni u brodogradnji ni u poljoprivredi. Govorimo o opravdanom i neopravdanom dijelu koji je višak ili je možda opravdan kupovanjem glasova.
Ilustrirao sam mu kako je Hrvatska toliko mala da je poput kvarta u jednom američkom gradu, koji sigurno nema sektorske strategije niti planove jer se smatra premalim za to. Tamo se našao jedan novinar, koji se smatra jako pametnim, pa je napisao taj nonsens. Kako to da u Programu nema puno riječi o brodogradilištima, a ona su skup problem za koji nas požuruje i Europska unija? Napisali smo da se sektori ne smiju razlikovati. Pravilo ponašanja EU je da se tzv. potpore države, gdje god one bile, ako se ne mogu eliminirati, svedu na najmanju moguću razinu i održavaju pod određenim pravilima. Uvjet za otvaranje i zatvaranje poglavlja Tržišnog natjecanja je bio da se te potpore dovedu u red. Kako naša brodogradilišta ne mogu živjeti bez potpora, jer prodaju sve brodove 30 posto jeftinije od troškova proizvodnje, onda se nešto mora napraviti. Jedan od načina je privatizacija i naravno da se njima tako privatiziranima potpore neće davati. Koliko će se ona restrukturirati, ostaje na njima. Niti jedan sektor nismo htjeli izdvojiti – ni turizam, ni industriju, ni pomorstvo, ni zdravstvo.
Nedavno su mediji različito tumačili Vašu izjavu da Hrvatskoj nisu potrebni ni turizam ni industrija. O čemu se radilo? Na pitanje jednog starijeg gospodina zašto nema industrije i turizma u Programu, rekao sam da nema sektorskog pristupa i da me ne zanima turizam nego uspješna turistička poduzeća. Ilustrirao sam mu kako je Hrvatska toliko mala da je poput kvarta u jednom američkom gradu, koji sigurno nema sektorske strategije niti planove jer se smatra premalim za to. Tamo se našao jedan novinar, koji se smatra jako pametnim, pa je napisao taj nonsens.
Kako to da jedna od ekonomskih mjera nije i revizija broja branitelja u Registru? Razgovaralo se o redukcijama u javnoj upravi i u mirovinskom sustavu, je li broj 501.666 uopće spomenut? Načelo nitko nema pravo na povlasticu koju ne zaslužuje, nismo ulazili u pojedinačne slučajeve. Predložili smo ukidanje poreznih povlastica i spominjemo učinkovitost, tj. revidiranje bilo kojega prava – od lažnih branitelja, preko poljoprivrednika, do lažnih korisnika kredita za prvi stan.
Kako se Vama čini premijerkino traženje da se smijeni šefa Uprave Petrokemije zbog poštivanja kolektivnog ugovora? Premijerka ne može smijeniti, ali može dati naputak. Ne mora Nadzorni odbor to prihvatiti. Ali, ako netko ide suprotno ne samo naputku Vlade, nego i cjelokupnoj situaciji u društvu, isplaćivati regres, onda je sam sebe smijenio. Apsolutno to odobravam. Zamislite da u privatnom sektoru netko napravi nešto suprotno naputku vlasnika. Taj leti prvog dana, bez pompe.
Ali, Vlada im nije poslala nikakvu službenu zabranu isplate prava garantiranih kolektivnim ugovorom, nego je Kosor sama prijetila na konferenciji. Ne znam i ne želim ulaziti u to.
Zoran Milanović je izjavio da je ukidanjem olakšica najviše izgubio sve malobrojniji srednji sloj, a nekom greškom nekoliko tisuća kuna dobili su najbogatiji. On ne želi shvatiti ništa, on samo zna da mora napasti u nekom trenutku, što god napisali. Ne pratim njegove izjave, ali mogao se referirati na neke druge izračune. Svi ti izračuni u medijima su u potpunosti neutemeljeni, pogrešni i suprotni onome što će na kraju biti. Pitam se zašto namjerno krivo računa?
Zašto se čekao 10. mjesec Kosoričinog mandata da se bacite na donošenje Programa? Mi smo imenovani tek u studenom prošle godine. Što smo mogli ranije napraviti?
Hoće li se na izradu registra zaposlenika javnog sektora čekati do kraja ožujka 2011. godine? Ta mjera je označena crveno i mora biti provedena do kraja ove godine. Koliko se ja sjećam, ministar uprave Mlakar je rekao da će to biti gotovo do rujna ove godine.
On je i devedesetih bio na tom mjestu. Da, i bio je odličan.
U prosincu je kazao da je tek u tijeku analiza jedinica lokalne i regionalne samouprave, na temelju koje će se osmisliti novi teritorijalni ustroj, što se može očekivati tek kroz pet godina. Kako će sad to zgusnuti na manje razdoblje? Zašto bi se to obavilo u godinu dana? Ne mora se, nego se u idućih godinu dana mora napraviti plan kako to napraviti ili započeti proces koji traje. Nitko ne kaže da će se smanjenje broja općina, gradova i županija provesti preko noći.
Kako se politika decentralizacije Hrvatske poklapa s činjenicom da se ukidaju nameti kojima se pune blagajne lokalne samouprave? Stalno se govori da bi trebale biti financijski samostalnije. Pitanje je usklađivanja njihovih stvarnih funkcija koje obavljaju s visinom prihoda koje ostvaruju. Nekada će to biti premalo, nekad previše. Prvo se mora smanjiti broj jedinica. Ima stotinjak općina koje ne mogu platiti ni svog načelnika, što je apsurdno, a u Zagrebu svaka druga zgrada ima više stanovnika od tih pet općina zajedno. Ja sam tu vrlo radikalan.
Zašto država neće platiti svoja dugovanja do 1. lipnja, kao što je navedeno u Programu? Zašto ste taj rok uopće stavili u Program ako niste planirali to provesti? Neće platiti zato što nema novca. Središnji državni proračun i država u tom slučaju uredno podmiruju obveze, no tu su HEP, HŽ, HAC, koji imaju puno dospjelih i nepodmirenih obveza.
Izjavili ste da ne znate koliko je država dužna za svoje obveze. Kako ne znate? Kad kažemo država, onda mislimo i na javni sektor, ZET, HZZO, HZMO, HZZ, agencije... Vlada se može uplitati u onoj mjeri u kojoj može, a ponekad se to svodi na preporuku i ukazivanje na vlastiti primjer. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinka Mladinea ima proračun od milijardu kuna. Mislite da su plaćena sva potraživanja? Nisu. Nitko živ ne zna koliko je država u cjelini dužna.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinka Mladinea ima proračun od milijardu kuna. Mislite da su plaćena sva potraživanja? Nisu. Nitko živ ne zna koliko je država u cjelini dužna. Zašto se uopće diralo u invalide i njihove povlastice kad se radi o tako minornom iznosu u odnosu na ostala izdvajanja iz proračuna? To nema veze s Programom, iako je u skladu s njim. Nitko ne spori da invalidi moraju imati pomoć od društva. Sporilo se oko načina na koji će im se pomoć pružiti i oko iznosa. Cjenovni popust je loš jer se onda vrlo lako u njihovo pravo švercaju mnogi kojima ono ne pripada. Ispravno je da pomažete bilo koju ugroženu skupinu izravno novcem iz proračuna, a da oni odlučuju kako će ga potrošiti. Zar su invalidi koji nemaju auto manje vrijedni od onih koji se voze autocestama?
Ali, Vlada nije spominjala da će invalidima nadoknaditi tu povlasticu na drugi način. Ona mora definirati cjelinu potpore nekoj kategoriji invalida. Ove su stvari nastajale godinama na krivi način i stvarale su diskriminaciju invalida.
Kako Hrvatska već nije popisala državnu imovinu? Hrvatska, kao i sve zemlje koje su izašle iz socijalizma, što će potrajati desetljećima. To je uspostavljanje vlasničke strukture i knjiga koje je Hrvatska od 1945. do 1990. godine dobrim dijelom uništila. Popisivanje imovine nije popis vojarni i izviđačkih domova. Vi ćete danas teško pronaći vlasnički čistu parcelu. Od 50-ak katastarskih čestica na kojima se nalaze hoteli Sunčanog Hvara, samo njih četiri nisu bile u sporu.
Kako planirate učinkovitije provoditi Zakon o stečaju? Apeliranjem na trgovačke sudove da učinkovitije rade svoj posao. Zakoni nisu tako loši, nego je sporost pravosuđa kočila sve te stečajeve, pa procesi traju nekoliko puta dulje nego što je ekonomski relevantno. Dobiti spor nakon pet godina za vjerovnike ništa ne predstavlja. Kada mi u Questusu ugovaramo važne poslove s inozemnim parterima, onda namjerno ugovaramo nadležnost, primjerice, engleskih sudova.
Koliki će proračun biti sljedeće godine? Rashodi bi trebali biti manji ili na razini ove godine. Ali, i tu imamo tekuće rashode i financiranje.
Znali smo da je kriza, a rashodi su svejedno ove godine premašili cifru za više od milijardu kuna u odnosu na 2009. godinu. To je polazište programa.
Gdje će se osjetiti porast radnih mjesta zahvaljujući Programu Vlade? U privatnim poduzećima, posvuda, zbog povećanja gospodarske aktivnosti. Cjelina Programa je usmjerena na to da poraste proizvodnja, na temelju toga zaposlenost, pa raspoloživi dohodak, pa potrošnja.
Hrvatski zavod za zapošljavanje je u prva četiri mjeseca isplatio već polovicu novca rezerviranog za 2010. godinu na račun naknada radnicima koji su ostali bez posla. Kako to mislite izbalansirati? Očito rebalansom.
Zašto će Vlada tek sada ići na rebalans proračuna? Proračun je donesen krajem prošle godine, a ovaj Program zadire u toliko stvari i pretumbava toliko varijabli da je jedino normalno da se rebalans napravi nakon donošenja Programa i oko sredine proračunskog razdoblja.
Je li točno da Šuker opet izdaje obveznice vrijedne dvije milijarde kuna? To je Jutarnji napisao. Lažu. Naime, ministar financija ode na godišnju Skupštinu MMF-a i Svjetske banke, što je njegova obveza, i onda netko jako pametan ili željan naslova za koje misli da mu prodaju novine napiše tako nešto. Osim toga, po te novce se ne ide u Washington, nego u neke druge gradove.
Ako se ne varam, Vi ste zagovornik većeg PDV-a. Naglašavate da se mnogim ljudima ne bi dopalo da se to dogodi, iako bi pomoglo proračunu. Da, rekao sam da se mnogima ne bi dopalo, prema tome, ne dopada se ni meni. No, svaka mjera i program moraju se pretočiti u zakone koje treba odobriti Sabor. Najbolji teoretski konstrukt napisan od genijalaca je bezvrijedan ako ne prođe u Saboru.
Kako je bilo uvoditi PDV po prvi puta? Užasno teško. S ovakvim medijima i političkom scenom u Hrvatskoj, bio sam strašno iznenađen stupnjem agresivnosti i nerazumijevanja. Danas me ljudi zaustavljaju po cesti i pitaju: 'Pa gospodine Škegro, što su oni vas toliko napadali? Svi su govorili da će ga smanjiti, a sad su ga povećali.' Netko kapira 11 minuta, netko 11 godina.
Neki kažu da je početkom dvijetisućitih trebalo povećati PDV na 25 posto da bi se obuzdala potrošnja, a da ga sada treba smanjiti jer produbljuje krizu. Nitko od ozbiljnih, školovanih ekonomista ni jednom riječju ne spominje PDV, kao ni mi u Programu.
Javnost se ipak uplašila šuškanja na kavicama s ministrom Šukerom da bi on mogao dosegnuti 25 posto. Čujte, čega se ja sve uplašim, to nije za intervju.
Znači nema povećanja PDV-a? Nisam ja u poziciji niti da što dajem niti obećavam. Poanta Programa nije u poreznim prihodima, nego u prevelikim, nepravednim, neizdrživim rashodima. Smanjenje tereta mora se napraviti. T-R-E-B-A.
Slažete li se da su Danska i Švedska socijalnije države od Hrvatske? One su produktivnije od Hrvatske, pa kad proizvedu onda to i mogu podijeliti.
Jedine su u Europskoj uniji koje imaju veći PDV od Hrvatske. Zbilja? Ne znam i ne zanima me to. Koju kauzalnost pokušavate pokazati? Da su socijalne države one koje imaju veću stopu PDV-a?
Ne, nego one države koje imaju veća porezna opterećenja vraćaju to poreznim obveznicima kroz potpuno besplatno obrazovanje i besplatan zdravstveni sustav, poput Danske. Mi imamo poreze, a drugo... Danska tri puta više proizvede. Kada nešto hoćete proizvesti u Danskoj, treba vam jedan čovjek, u Hrvatskoj vam trebaju tri. Makar mi je teško zamisliti da postoje tako drastično veća socijalna prava nego u Hrvatskoj. Mi smo jedina država u povijesti koja je od temelja obnovila kuće svojim prognanicima, bez obzira koliko su prije rata bile dotrajale, kupila im namještaj i brojeve. To nazvati asocijalnom državom zahtijeva puno hrabrosti.
Jesu li harač i PDV produbili krizu, kao što tvrde mnogi? Ne. U uvodnim stranicama lijepo piše da je svjetska kriza samo razotkrila inherentne slabosti od kojih hrvatsko gospodarstvo pati već desetljećima.
Koje je ishodište tih problema? Možemo krenuti od 1918.,1945., 1990. godine, problemi su dugoročni. Kako smo obrazovani, način na koji smo živjeli, što smo naslijedili. Uvijek probleme mora rješavati aktualna vlast, neovisno o tome kako će ljudi ocjenjivati doprinos pojedinih faktora – Titov socijalizam, rat, raspad države, pretvorbu, privatizaciju ili nekakve pogrešne makroekonomske politike u zadnje tri, pet ili nekoliko godina. Ekonomija je dugoročno orijentirana.
Privatizacija je spasila Hrvatsku.Što je dovelo do pada proizvodnje, koja je prema nekim procjenama ispod razine iz 1988. godine? To nije točno, a i teško je uspoređivati Hrvatsku iz osamdesetih sa sljedećim dekadama. Socijalistička je Hrvatska bila izolirana 1989. godine, postojala je visoka carinska zaštita domaće proizvodnje. Danas smo dio međuzavisnog svijeta, pa tvornici u Kninu konkurira tvornica u Kini, čiji su troškovi zanemarivi, od radne snage do transporta.
Kažete da su privatizacija i pretvorba u Hrvatskoj napravljeni kako treba. Išao sam čak radikalnije i kazao da je privatizacija spasila Hrvatsku.
Kako je onda bilo moguće da su se dionice poduzeća mogle kupovati na teret tih istih poduzeća? Kršen je zakon koji je to zabranjivao.
Feral Tribune je pisao još davnih dana da je Ivica Todorić upravo na taj način kupio Ledo, Jamnicu, Bobis, Splitsku mljekaru, Silos-Mlinove, Solanu Pag... I nikome ništa do danas. Vi znate jedan kroz jedan da je to bilo tako?
Nije demantirano. Ako su mediji tako pisali, onda je to tako. Mediji su karijatida hrvatskog društva, uvijek požrtvovni, točni, samokritični do boli. Ja imam drugačije mišljenje o medijima. Nedavno je bila jedna simpatična epizoda kad se dva vlasnika dopisuju o tome kako će poštivati hrvatske zakone.
A koga Vi smatrate stvarnom karijatidom hrvatskog društva? Ne vjerujem u karijatide, ali ne volim kad se netko diže na tu visinu i baca blato... Sve tužbe protiv medija sam dobio. Tu količinu zloće i mržnje koju sam primijetio bilo mi je ponekad teško objasniti.
O svom najdražem predsjednika HDZ-a dosad... Između Tuđmana, Sanadera i Jadranke Kosor, koja je na početku mandata, moram reći da je Franjo Tuđman moj, zna se to, naj naj predsjednik.
O tome zašto HDZ stalno provodi detuđmanizacije, desanaderizacije... Ne bih rekao da se unutar HDZ-a provode takve stvari. To je više vjerojatno splet vanjskih okolnosti, izvan HDZ-a, pa se onda stranka boreći se za birače više ili manje prilagođava. Ne vidim pravilnost koju sugerirate. Ne znam uopće što je detuđmanizacija.
O detuđmanizaciji kao izbacivanju Tuđmanu bliskih kadrova iz stranke... Pa ne bih rekao. Ako pogledate današnje kadrove, oni su bili vrlo aktivni devedesetih godina.
O Slavku Kuliću s Ekonomskog instituta, koji često ponavlja da se treba vratiti sve ono što je oteto u privatizaciji i pretvorbi i da treba krenuti ispočetka... Slavko Kulić je moj dugogodišnji kolega s Instituta i utoliko mi je teško ponekad adekvatnim rječnikom reagirati na neke njegove izjave. Možda da za njega primijenim jednu izjavu Willa Rogersa, koju često koristim: "Nema ništa gluplje od obrazovanog čovjeka kad počne govoriti o stvarima za koje nije obrazovan." Kulić nije školovani ekonomist, pa se ponekad desi i ova situacija iz Rogersove izjave. Nije ni on sam, ima puno onih koji su interesantni medijima zbog bombastičnih izjava, pa se čak i lažno predstavljaju.
O izjavi Dujomira Marasovića da bi radije uvozio anesteziologe iz Ukrajine, nego iz Srbije zato što su Hrvati s Karpata, dok Srbi mogu biti politički problematični... Ne znam u kakvoj situaciji je to izrečeno. Nasreću, zasad nismo u situaciji da uvozimo radnu snagu. Dugoročno bi se to moglo pojaviti kao problem zbog demografskih trendova.
O definiciji Herceg Bosne povodom sukoba na relaciji Pantovčak - Banski dvori... Ne znam što vam to znači. Ja sam shvatio da ćete me pitati o programu, na pitanja izvan toga neću odgovarati. Ne želim se staviti u skupinu o kojoj govori Will Rogers.
O tome da je bio u hrvatskoj Vladi u vrijeme postojanja Herceg Bosne... Jednostavno neću o tome govoriti jer ćemo otići predaleko. Nemamo dovoljno vremena temeljito razjasniti stvari. Na flash pitanja neću odgovarati.
O tome zašto je Hrvatska za svoju valutu izabrala valutu ustaške tvorevine NDH... Možemo li na trenutak prekinuti intervju i ugasiti kameru?
O snimci na kojoj skriva bocu rakije ispod sakoa... To je takva jedna svinjarija, da vas molim da odete kod gospodina Rajka Grlića i Igora Mirkovića i pitate ih jesu li oni ikada stvarno pomislili da je Škegro ukrao bocu bilo čega? Ako jesu, zašto nisu poduzeli nešto drugo, ako nisu, zašto su radili cijelu onu predstavu. Oni dobro znaju da nisam ukrao bocu i to nije tako izgledalo. Snimka je napravljena zlonamjerno, znamo tko ih je plaćao i zašto.
O tome je li se naljutio na bivšeg predsjednika Mesića kad je izjavio da nije lijep, ali da nije ni Škegro... Ne. To je Stipe Mesić, meni je drago da je on lijep i onakav kakav je.
