Uz hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović na sarajevski su sastanak na vrhu došli i predsjednici Slovenije Borut Pahor, Srbije Tomislav Nikolić, Crne Gore Filip Vujanović, Kosova Hashim Thaci, Makedonije Gjorgi Ivanov i Albanije Bujar Nishani. Domaćini su bili članovi bosanskohercegovačkog Predsjedništva Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić i Dragan Čović.
'Što nas dijeli i što nas svađa'
"Današnji skup je donio novu kvalitetu, a to je da smo razgovarali o tome što nas dijeli i što nas svađa. Srbija će iskreno nastaviti djelovati u okviru procesa "Brdo - Brijuni". Naša je želja da Srbija bude članice EU iskrena i da na tom putu ispunimo uvjete koji se pred nas postave", kazao je Nikolić, a piše N1.
Također, Nikolić je istaknuo da je Srbija zamjerila Hrvatskoj intervenciju kad je u pitanju put Srbije prema EU. "Zamjerili smo Hrvatskoj što je pokazala želju da ukaže kako Srbija nije spremna za EU, a mislim da ćemo to otkloniti direktnim razgovorima", kazao je Nikolić.
'Hrvatska ne može opravdati taj svoj stav, tako da će Srbija najvjerojatnije imati otvoreno poglavlje, ali sam spreman ispuniti sve što Hrvatska istakne kao zahtjev, kako ne bismo imali problema na europskom putu', kazao je Nikolić.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović poručila je danas da je pozvala predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da Zagreb i Beograd sva pitanja koja Hrvatska vidi kao sporna za ulazak Srbije u EU, riješe za pregovaračkim stolom,javlja Tanjug.
Ona je ponovila da Hrvatska ne blokira Srbiju na putu ka članstvu u EU, ali je istaknula da će Zagreb nastaviti na inzistiranju da Beograd ispuni kopenhaške, madridske i ostale kriterije.
'Sjednimo za stol'
Naglasila je da je Hrvatskoj u interesu da Srbija što prije uđe u članstvo. "Pozvala sam Nikolića da Srbija i Hrvatska sjednu za stol i dogovorom riješimo pitanja oko Poglavlja 23 i da definiramo prijelazne i druge mjere za definiranje obaveza koje je Srbija preuzela kako bi se omogućilo otvaranje Poglavlja 23", rekla je Grabar-Kitarović u Sarajevu, u izjavi za medije poslije sastanka lidera jugoistočne Europe.
Kitarović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekla da ne želi govoriti o detaljima, te kako je potrebno usmjeriti se na budućnost i sadašnjost, a ne na prošlost.
Ona je konstatirala da je Hrvatska posljednja koja je ušla u u članstvo EU, ali i podsjetila da je prva koja je ušla iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Prema njenim riječima, Hrvatska zna koliko su teške reforme koje je trebalo napraviti jer se, kako je rekla, ta država suočavala sa izazovom da misli kako netko traži od nje nešto što nije bilo traženo ranije.
Što Hrvatska traži?
„Ali u konačnici, kada vidiš što je učinjeno, Hrvatska je danas bolja zemlja, a sve što je uloženo u pristupnom procesu je u korist svih građana Hrvatske, kako većinskog naroda, tako i nacionalnih manjina“, zaključila je Grabar-Kitarović.
Srbija očekuje otvaranje pregovora u poglavlju 23 i 24, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost u lipnju, no Hrvatska još nije dala svoj pristanak, javlja Hina.
Hrvatska traži da se kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 zatraži puna suradnja s Haškim sudom, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.
Pregovori s Europskom komisijom i državama članicama o rješenju tog problema još traju.
Predsjednica: 'U Hrvatskoj nema ustaštva ni neoustaštva, ali ima incidenata'
Grabar-Kitarović je na novinarski upit odgovorila da u Hrvatskoj nema ustaštva ni neoustaštva, ali ima incidenata čiji je cilj stvarati umjetne podjele među građanima.
"U Hrvatskom saboru nema niti jednog jedinog zastupnika koji zastupa ustaške ideje", rekla je predsjednica i istaknula da osuđuje sve totalitarizme, uključujući jugoslavneski komunizam.
Grućim problemima u Hrvatskoj opisala je demografske trendove, kako zadržati mlade u zemlji i gospodarsko stanje. "Na tome ću ustrajati. Svaka druga rasprava je bespredmetna", kazala je Grabar-Kitarović.
