Dok se zahuktava kapmanja za lokalne izbore, a šef oporbe traži
prijevremene izbore, započela je 99. sjednica Vlade, na kojoj se
raspravlja o prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju
proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, prijedlogu zakona o
tržištu toplinske energije, kao i o prijedlog zakona o obrtu
kojim se uređuju sadržaji, način i uvjeti za obavljanje obrta,
vrste obrta te prava i obveze obrtnika.
"Imamo mnogo ozbiljnog posla. Ne možemo obećavati ljudima
podzemne tunele ispod Jadrana jer cijenim njihovu inteligenciju.
Ne mogu obećati ljudima svemirski program i krenuti regrutirati
astronaute. Oni nisu bili u stanju sagraditi jedna most, a sada
spominju podzemni tunel po uzori na Janapn koji ima 120 milijuna
stanovnika. Nećemo obećavati ono što je i bistrijem djetetu jasno
da nije moguće", započeo je premijer Zoran
Milanović današnju sjednicu Vlade.
"Samo je pitanje hoće li ljudi ili jedan značajan broj ljudi nasjesti na takve priče, znam da jedan dio hoće, no ja se nadam da će razumna tiha većina biti racionalna i da će prezirati te metode kao što ih mi preziremo", dodao je.
"Potpuno poštivamo sindikalne metode ako su po zakonu, ali isto tako treba shvatiti da je alternativa nestanak - nema nas, nema zračne kompanije", komentirao je predsjednik Vlade štrajk pilota i stjuardesa Croatia Airlinesa.
'Građani su platili ceh konsolidacije u poreznoj politici u korist gospodarstva'
Ministar financija Slavko Linić rekao je kako je u dogovoru s premijerom s dnevnog reda skinut nacrt konačnog prijedloga zakona o PDV-u kako se ne bi skrenula pozornost s prve točke - Nacrta prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu.
(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
"2012. je Vlada RH uspjela djelomično pokrenuti procese smanjenja deficita, da je uspjela provesti određenu fiskalnu konsolidaciju. Zato smatramo da je ova točka vrlo bitna, to je naša obveza i prema Saboru i nadamo sa da će se o poslovanju voditi i vrlo stručne rasprave. U kojim uvjetima? U skoro nemogućim uvjetima makroekonomskog okruženja. U prošloj godini pao je BDP i to najvećim dijelom zbog smanjenja investicija od 4,5 posto, smanjena je državna potrošnja, kao i osobna potrošnja. Jedini pozitivan znak je pad uvoza, odnosno rast izvoza. Međutim, registrirana nezaposlenost je rasla, a industrijska proizvodnja padala", započeo je ministar financija obrazlagati svoju točku dnevnoga reda.
"Upravo iz strukture prihoda vrlo je jasno da u toku 2012. godine Vlada nije svojom poreznom politikom činila gospodarstvo nekonkurentnijim. Dapače, ispada da smo dobrim dijelom rasteretili hrvatsko gospodarstvo, istina, nešto smo više opteretili građane, oni su platili ceh konsolidacije u poreznoj politici u korist gospodarstva", branio je Linić rezove Vlade.
Pozitivni trendovi na tržištu rada
Prvi potpredsjednik Vlade Branko Grčić je
istaknuo kako su pomaci vidljivi i na tržištu rada.
"Unatoč kritikama, postoje određeni pokazatelji koji, istina
sramežljivo, najavljuju pozitivne stvari u gospodarstvu. Ova
vlada zaista ima rezulatate, a nadam se kako će Vlada do kraja
ove godine učvrstiti ovaj oporavak. Zapošljavanje uvijek ide malo
sporije od rasta", rekao je i dodao kako se nada da će se
otvarati što više novih radnih mjesta.
(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Grčić se pohvalio kako je danas na Zavodu za zapošljavanje 33.000 ljudi manje u odnosu na onu rekordnu nezaposlenost od 374.500 iz veljače.
"I to su rezultati prije sezone", dodao je Milanović.
"U posljednja četiri mjeseca 72.000 ljudi je našlo posao, što je 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ova Vlada ima rezultate, i to u relativno kratkom vremenu, ja se nadam da će ova godina uistinu biti godina preokreta", nastavio je Grčić.
'Je li to stvarnost u kojoj živimo?'
Druga točka je Nacrt prijedloga zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.
Linić je kazao kako se Zakonu o transparentnosti tokova javnih sredstava mora uskladiti s praksama Europske unije, a za to je iskoristio aktualni primjer - situacije u Croatia Airlinesu i HŽ Cargu.
U posljednja četiri mjeseca 72.000 ljudi je našlo posao, što je 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine."Nećemo više moći otplaćivati avione niti pokrivati gubitke. To nije javna djelatnost, to je tržišna djelatnost. Kompanije moraju biti konkurentne. Svatko tko se bavi javnim poslom mora zaraditi na kartama, na cijenama prijevoza i od toga dijeliti plaće, a ne od subvencija. To je razlog što moramo ići u rekonstrukcije. Od 1. srpnja ovaj će zakon imati vrlo vrlo rigorozne posljedice po sve subvencije. Ne bude li tako, sankcija će biti za proračun ali i za ove tvrtke jer će Europska komisija biti nemilosrdna", pojasnio je Linić.
"Kad ste se već ponovno dotaknuli jedne kompanije, da i ja kažem nešto", uključio se premijer.
"Bivša Vlada nije zaboravila s menadžmentom subvencioniranih kompanija sklopiti menadžerske ugovore o otpremninama, i to milijunske. Između ostalog i u jednoj zrakoplovnoj kompaniji. Pazite, firma koja ne može bez države! Firma kojoj država otplaćuje avione i zapravo je na državnom proračunu! Menadžer u toj i takvoj firmi imao je pravo na otpremninu od četiri milijuna kuna bruto. Toga u novim upravama više nema, ti ljudi u novim upravama rade za plaću i to je sve. Ali je li javnost to zna? Ne zna! I onda u ponedjeljak razgovaram s pilotima kanadera koji imaju male plaće, da ne govorim sad koliko, ali ljudi rade za badava, upravljaju letjelicama koje lete dva metra iznad požara na temperaturama od 40 stupnjeva. I što sad? Što ćemo sad? Je li to znaju hrvatski građani? To je stvarnost u kojoj živimo?", pitao se Milanović.
'Veća sigurnost u obavljanju svog posla'
Ministar obrta Gordan Maras predstavio je nacrt prijedloga zakona o obrtu rekavši kako je najvažnija novost za obrtnike u odnosu na stari zakon uređenje odgovornosti obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta.
"Obrtnicima se na ovaj način omogućuje malo veća sigurnost u obavljanju svog posla", rekao je Maras.
Prijenos obrta za života obrtnika sada je jednostavniji nego prije.
Zapošljavanje u javnoj upravi zbog realizacije investicijski projekata
Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da će u Ministarstvu pravosuđa te Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave zbog jačanja kapaciteta javne uprave za realizaciju investicijskih projekata biti zaposleno 40 novih ljudi.
U Ministarstvu pravosuđa tako će se raspisati natječaji za 26 novih radnih mjesta.
U Sektoru za imovinske propise i upravni nadzor za deset viših upravnih savjetnika na određeno vrijeme, u Odjelu za drugostupanjske postupke Službe za drugostupanjske postupke i upravni nadzor za četiri viša upravna savjetnika, tri samostalna upravna referenta, jednog upravnog referenta i dva administrativna referenta te u Službi za stvarna prava i posebne imovinskopravne poslove za po jednog voditelja Odjela za stvarna prava i Odjela za imovinskopravne poslove i dva viša upravna savjetnika.
U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja bit će zaposleno osam diplomiranih inženjera građevine/arhitekture i dva diplomirana pravnika, a u Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave četiri stručna savjetnika – specijalista.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zaduženo je za koordinaciju s ministarstvima te komisijom koji su, stoji u vladinoj odluci, dužni novac za plaće osigurati u okviru svojih limita ukupnih rashoda koje Vlada utvrđuje smjernicama ekonomske i fiskalne politike za pojedina trogodišnja razdoblja.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić objasnio je kako je u četiri mjeseca funkcioniranja radnih skupina za investicije utvrđeno postojanje uskih grla u državnoj administraciji za provedbu javnih projekata.
Ovom odlukom ćemo zaposliti ljude koji će to pokriti kako bi se ti projekti brže rješavali, kazao je i najavio da će na sličan način Vlada ubuduće kontrolirati zapošljavanje u državnoj i javnoj upravi.
"Donošenje posebih odluka vlade je u funkciji daljnje kontrole zapošljavanja, a u svrhu racionalizacije javnog sektora", ustvrdio je Grčić.
Podsjetio je da je u mandatu prošle vlade broj zaposlenih u javnom sektoru porastao za 12 tisuća, dok je u isto vrijeme u privatnom sektoru oko 180 tisuća ljudi ostalo bez posla.
"To je jedna neravnoteža o kojoj moramo voditi računa tako da Vlada na ovaj način zapravo kontrolira zapošljavanje u javnoj službi", ponovio je.
