KIJEV - Predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta, Dume, SergejNariškin, ocijenio je u ponedjeljak da intervencija ruske vojske u Ukrajini "u ovom trenutku nije potrebna".
"Odluka koju je donijelo Vijeće Federacije daje nam to pravo, i možemo ga koristiti ako je potrebno, ali nije potrebno u ovom trenutku", rekao je Nariškin za televiziju Rusija24.
Na pitanje novinara misli li da je moguće političkim dijalogom pronaći rješenje za stanje u Ukrajini, on je kazao "jasno".
"Čak ne želim, kao moji kolege, ni izgovoriti riječ 'rat'", dodao je.
Na zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina, dva doma ruskog parlamenta dala su zeleno svjetlo u subotu za vojnu intervenciju u Ukrajini, "do normalizacije političkog stanja u toj zemlji" gdje su nove prozapadne vlasti odnijele pobjedu nakon tromjesečnih demonstracija protiv proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Rusi demantirali nagađanja o ultimatumu
Ruska Crnomorska flota dala je ukrajinskim snagama na Krimu ultimatum: moraju se predati do 4 ujutro po srednjoeuropskom vremenu ili će uslijediti vojni napad, prenijela je u ponedjeljak novinska agencija Interfax riječi jednog izvora iz ruskog ministarstva obrane.
No, nekoliko sati nakon što je ova vijest procurila, ruska strana je demantirala izvještaje novinske agencije.
Po Interfaxovoj vijesti, ultimatum je izdao AleksandarVitko, zapovjednik flote.
Proruski prosvjednici zauzeli dio zgrade vlade u Donjecku!
Više desetaka proruskih prosvjednika zauzelo je u ponedjeljak prvi kat regionalne vlade u Donjecku, rusofonom gradu na istoku Ukrajine.
Kako javlja Reuters, čiji se novinar nalazi na četvrtom katu gdje je smješten press-centar, prosvjednici nisu mogli dalje od prvog kata jer su isključena dizala i zaglavljena vrata stubišta. Prije upada u zgradu, oko tri do četiri tisuće ljudi prosvjedovalo je ispred nje.
Zgrada regionalne vlade ima 11 katova i na njezinu se vrhu već nekoliko dana vijori ruska zastava.
Donjeck je rodni grad svrgnutog ViktoraJanukoviča. Većina stanovnika u regiji su etnički Ukrajinci koji govore ruski kao materinski jezik.
Nekoliko velikih proruskih prosvjeda održano je na istoku zemlje u posljednjih nekoliko dana, najveći su bili upravo u Donjecku i drugom po veličini ukrajinskom gradu Harkivu.
Vođa prosvjeda u Donjecku PavelGubarev traži da se parlament u Kijevu proglasi nelegitimnim, da se na vlast u Donjecku postavi proruski guverener i da se sve lokalne snage sigurnosti stave pod regionalno zapovjedništvo.
Također, ukrajinski ministar obrane IgorTenjuh izjavio je kako su ruski borbeni zrakoplovi tijekom noći ušli u ukrajinski zračni prostor. Dodao je i da su ukrajinske snage ometale let stranih zrakoplova kako bi spriječile napade.
Rusija gomila oklopna vozila, steže obruč oko Krima!
Rusija gomila oklopna vozila na ruskoj strani tjesnaca koji razdvaja Krim od Rusije, tvrde u ponedjeljak ukrajinski graničari, dok je istodobno britanski ministar vanjskih poslova William Hague ocijenio da je ruska intervencija u Ukrajini najveća europska kriza 21. stoljeća.
Ruski oklopnjaci nalaze se u blizini trajektne luke s ruske strane Kerčkih vrata, koja razdvajaju istočni Krim i ruski Tamanski poluotok, odnosno spajaju Azovsko i Crno more. Tjesnac je na svom najužem dijelu širok 4,5 kilometra i dubok 18 metara.
"Oklopna vozila su s druge strane Kerčkih vrata. Ne možemo predvidjeti hoće li ih ukrcati na trajekt", kazao je Reutersu glasnogovornik ukrajinske granične službe.
Ukrajinski graničari također kažu da ruski brodovi patroliraju oko Sevastopolja, baze Crnomorske flote.
BBC piše kako sve ukazuje na to da Rusija steže obruč oko i na Krimu, unatoč pozivima sa Zapada da se povuče. Dvije velike ukrajinske vojne baze su opkoljene, a ključna postrojenja poput zračnih luka okupirana. Tisuće elitnih ruskih vojnika stiglo je od početka krize na Krim i sada višestruko nadmašuju ukrajinsku vojsku po brojnosti na tom prostoru. Postavljene su cestovne blokade i Krim je i fizički odsječen od ostatka Ukrajine.
'Ovo je najveća kriza 21. stoljeća'
Britanski ministar vanjskih poslova Hague izjavio je u ponedjeljak da Rusija ima operativnu kontrolu nad Krimom i da je ruska intervencija u Ukrajini najveća europska kriza 21. stoljeća.
Moskvu je pozvao da svoje vojnike vrati u krimske vojarne. "Ruska intervencija proizvela je vrlo napetu i opasnu situaciju", kazao je Hague.
Istovremeno muškarci diljem Ukrajine dobivaju mobilizacijske pozive i od ponedjeljka će se početi javljati na desetodnevnu obuku, javlja BBC.
Proruske snage započele zauzimati poluotok
Nove proruske vlasti Krima počele su preuzimati kontrolu na
poluotoku, navodeći zbrku izazvanu padom predsjednika
Viktora Janukoviča u Kijevu uz jedva prikrivenu
pomoć Rusije i stotina zamaskiranih vojnika.
"Cijeli pravni sustav u zemlji je zbrkan. Danas postoji legitiman
predsjednik Ukrajine za kojeg je glasala velika većina stanovnika
Krima", objasnio je u nedjelju predsjednik parlamenta te
autonomne republike Vladimir Konstantinov na
konferenciji za novinare.
To je bilo vrlo jasno odbijanje priznanja nove vlasti u Kijevu,
gdje je 22. veljače parlament svrgnuo predsjednika Viktora
Janukoviča, imenovao vršitelja dužnosti predsjednika i predvidio
organiziranje prijevremenih izbora 25. svibnja.
Jasan korak je napravljen u subotu kada su stotine
neidentificiranih vojnika, za koje se smatra da pripadaju ruskoj
Crnomorskoj floti, počele blokadu ukrajinskih vojnika u njihovim
vojarnama.
U nedjelju je novi zapovjednik ukrajinske mornarice, admiral
Denis Berezovski, nakon što je u subotu imenovan
zapovjednikom, promijenio stranu i prisegnuo na lojalnost
proruskoj upravi Krima.
Dok Kijev govori o ruskoj objavi rata i najavljuje opću
mobilizaciju kao odgovor na odobrenje koje je ruski parlament dao
za intervenciju ruskih vojnika u Ukrajini, lokalne vlasti Krima
jamče da se stanje normalizira.
"Stanje na Krimu se stabiliziralo", tvrdi Vladimir Konstantinov
koji je rekao da su sve snage sigurnosti pod kontrolom mjesnih
vlasti.
Ukrajinsko vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu naredilo je stavljanje oružanih snaga u punu borbenu pripravnost. Novače se svi muškarci do 40 godina, prenosi Reuters.
Ukrajina se mobilizira i traži pomoć
Ukrajina je u nedjelju proglasila mobilizaciju i od svjetskih čelnika zatražila 'stvarne poteze' kako bi je zaštitili od agresivnog ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji, pak, ne pokazuje nikakve znake popuštanja.
"Ovo nije prijetnja, ovo je prava objava rata mojoj zemlji", kazao je u nedjelju premijer Arsenij Jacenjuk.
Putin je u subotu dobio dopuštenje za uporabu vojne sile kako bi zaštitio ruske građane u Ukrajini, ignorirajući pozive i upozorenja Zapada da ne intervenira u Ukrajini.
Proruske snage su bez prolijevanja krvi već zauzele Krim, izolirani crnomorski poluotok na kojem živi većina ukrajinskih etničkih Rusa i gdje Moskva ima svoju pomorsku bazu u Sevastopolju.
Kerry odlazi u Kijev podržati nove ukrajinske vlasti
Američki državni tajnik John Kerry doputovat će u utorak u Kijev kako bi podržao nove ukrajinske vlasti nakon ruske 'okupacije' Krima, zbog koje je Washington počeo uvoditi mjere protiv Moskve, rekli su u nedjelju američki dužnosnici.
Šef američke diplomacije na američkim TV programima je prijetio Rusiji da će izgubiti mjesto u G8 ako nastavi 'invaziju' i 'agresiju' nad Krimom. U telefonskom razgovoru dužnosnici Obamine administracije ustvrdili su da ruske postrojbe drže 'potpuni operacijski nadzor' nad Krimom.
"Nema sumnje, okupiraju Krim. Šalju pojačanja i utvrđuju se", prokomentirao je jedan od tih diplomata.
Poput Kerryja, američki dužnosnici obnovili su upozorenja o gospodarskoj 'izolaciji' Moskve ako ne povuče vojnike s Krima.
Sastanci gospodarskog karaktera i putovanje ruskog izaslanstva u Washington vezano uz energetiku već su otkazani, istaknuo je drugi visoki američki dužnosnik. Sastanak o vojnoj suradnji također je obustavljen.
Rusija bi mogla izgubiti svoje mjesto za stolom velikih sila, unutar G8, odlučno je upozorio John Kerry.
Najveći sukob Moskve i Zapada od razdoblja Hladnog rata
Ruske snage pokušale su u nedjelju razoružati manje kontigente ukrajinske vojske preostale na Krimu. Neki ukrajinski zapovjednici su odbili predati oružje te su njihove baze u okruženju. Velika zabrinutost vlada i u istočnim dijelovima zemlje, gdje većina etničkih Ukrajinaca govori ruski kao materinji jezik.
Ukrajina je u nedjelju od svjetskih čelnika zatražila "stvarne poteze" kojima će pomoći toj zemlji koja je, tvrde, na rubu katastrofe i koja ponašanje ruskoga predsjednika Vladimira Putina smatra objavom rata.
"Bilo kakav pokušaj napada na vojna postrojenja izravna je vojna agresija na našu zemlju i odgovornima ćemo smatrati rusku vojsku i rusko vodstvo", rekao je vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov.
Ukrajina je spremna braniti se od Rusije no zatražit će pomoć drugih zemalja ukoliko Rusija proširi svoje vojne aktivnosti, kazao je ukrajinski veleposlanik pri UN-u u nedjelju. "Pokazat ćemo da se možemo sami zaštititi, kao što je danas odlučeno u parlamentu, i pripremamo se da se obranimo", kazao je veleposlanik Jurij Sergejev za CNN.
Svjetski analitičari ocjenjuju da se radi o najvećem sukobu Moskve i Zapada od razdoblja Hladnog rata.
Ukrajina, Rat, Rusija
'Ukrajina nije skupina ljudi koji su prolijevajući krv na Majdanu preuzeli vlast kršeći ustav i zakone'
Ruski premijer Dmitrij Medvedev objavio je u nedjelju navečer na svojem Facebook profilu da su ukrajinski čelnici na vlast došli nelegalnim putem te da će njihova vladavina završiti 'novom revolucijom' i novim krvoprolićem.
Medvedev je napisao da je Viktor Janukovič, premda praktično nema vlast, po ustavu legitiman predsjednik i dodao: "Ako Ukrajina smatra da je kriv - izglasajte mu nepovjerenje i... sudite mu."
"Sve je drugo bezakonje. Otimanje vlasti", napisao je Medvedev na Facebooku.
"A to znači da će takav poredak biti iznimno nestabilan. Završit će novom revolucijom. Novim krvoprolićem", dodao je.
Njegove su primjedbe nastavak niza ruskih izjava u kojima se napada legitimnost prozapadne ukrajinske vlasti koja je uspostavljena nakon što je prije više od tjedan dana Janukovič napustio Kijev i u petak se pojavio u Rusiji.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je dobio odobrenje parlamenta da pošalje rusku vojsku u Ukrajinu radi zaštite ruskoga stanovništva u susjednoj državi.
"Rusija je spremna s bratskom Ukrajinom razvijati složene odnose pune poštovanja koji će biti na korist objema državama", napisao je Medvedev.
"Ali za nas Ukrajina nije skupina ljudi koji su prolijevajući krv na Majdanu preuzeli vlast kršeći ustav i zakone", istaknuo je Medvedev dodavši da je Rusiji potrebna snažna i stabilna Ukrajina.
'Osuđujemo rusku vojnu eskalaciju na Krimu'
NATO je u nedjelju pozvao Rusiju i Ukrajinu da potraže mirno rješenje sukoba kroz dijalog i raspoređivanje međunarodnih promatrača, rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.
"To raspoređivanje bi se odvijalo pod okriljem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ili OESS-a (Organizacije za europsku sigurnost i suradnju), precizirao je Rasmussen nakon sastanka veleposlanika 28 zemalja članica NATO-a.
Jedan dio sastanka je održan u nazočnosti predstavnika Ukrajine, zemlje s kojom je NATO potpisao partnerstvo, kao i s Rusijom.
Rasmussen je rekao da NATO namjerava razgovarati s Rusijom putem Vijeća NATO-Rusija. On je precizirao da je nekoliko zemalja članica tražilo sastanak NATO-Rusija.
"Osuđujemo rusku vojnu eskalaciju na Krimu", rekao je Rasmussen nakon devet sati dugog sastanka s veleposlanicima 28 zemalja članica NATO-a.
Ruska vojna akcija protiv Ukrajine predstavlja kršenje međunarodnog prava i suprotna je načelima Vijeća NATO-Rusija i Partnerstvu za mir, programu NATO-a sa zemljama bivšeg SSSR-a.
Prekinuto planiranje summita G8
Sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, G7, osudile su ulazak Rusije u Ukrajinu i zasad prekinule pripreme za summit G8 na kojemu sudjeluje i Rusija i koji se trebao održati u lipnju u Sočiju, priopćila je Bijela kuća rano u ponedjeljak.
"Mi, čelnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te predsjednik Europskoga vijeća i predsjednik Europske komisije, osuđujemo Rusku Federaciju zbog očitog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine", istaknule su zemlje G7 u zajedničkom priopćenju.
"Odlučili smo zasad prekinuti sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz pripreme za zakazani summit G8 koji se u lipnju trebao održati u Sočiju", dodaje se.
Zemlje G7 zatražile su od Rusije da nastavi razgovore s Ukrajinom te da sva pitanja koja se odnose na ljudska prava i sigurnost pokuša riješiti izravno ili uz međunarodno sudjelovanje.
Danas će se u Bruxellesu sastati ministri vanjskih poslova EU-a, ali analitičari kažu da se Bruxelles neće razmetati prijetnjom sankcijama Rusiji poput Washingtona.
Oprezno s Putinom
Mnogi Europljani ne žele pretjerati u pritisku na Putina imajući u vidu duboke odnose s Rusijom, uključujući veliku ovisnost o uvozu plina i nafte iz Rusije. Europske sankcije zahtijevale bi i jednoglasje 28 članica, a to je teško očekivati jer neke manje zemlje, poput Cipra, imaju jako bliske odnose s Rusijom.
Rusija je treći najveći trgovinski partner EU-a, poslije SAD-a i Kine, sa 123 milijarde eura izvoza prošle godine. Rusija je također najveći pojedinačni dobavljač energenata za EU.
U međuvremenu je pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin rekao da Rusija ne želi rat s Ukrajinom te da je zeleno svjetlo ruskog parlamenta za vojnu intervenciju u Ukrajini prije svega namijenjeno pokazivanju ozbiljnih namjera Kremlja.
