Stanovnici Zagreba posljednjih dana muku muče s problemom agresivnih vrana, čiji su napadi zabilježeni diljem grada. Vijeme je, naime, kada vrane imaju svoje mlade, pa se ponašaju jako zaštitnički, što nerijetko rezultira napadom na ljude. S tim se periodom poklapa i još jedno važno vrijeme - lovostaj koji je na snazi do kraja srpnja, a u kojem vrijede pravila pošteđivanja svih obila lova, uništavanja gnijezda i slično. Laičkim rječnikom, do kraja srpnja zabranjeno je uništavanje gnijezda vrana, kao i njihovo ubijanje.
Zakon je to koji je povezan s "Direktivom o pticama" i "Direktivom o staništima", koje predstavljaju srž europskog zakonodavstva u zaštiti prirode. Ujedno, ta dva propisa zajedno postavljaju ambiciozni visoki standard očuvanja prirode za sve države članice Europske unije. Ako ste se pitali podliježu li i vrane toj direktivi, odgovor je potvrdan, kažu nam iz Udruge Biom, organizacije civilnog društva koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom, a s kojom smo razgovarali o ovoj temi.
Ne smije ih se dirati do 31.srpnja
"Direktivi o pticama podliježu sve vrste ptica koje prirodno žive u EU. Dakle, i vrane. Vrane - siva vrana, gačac, čavka, šojka i svraka - su dio priloga 2 Direktive o pticama", odgovaraju nam iz Bioma na pitanje podliježu li i vrane toj Direktivi. "Zakonski je u RH period zabrane kod sivih vrana i gačaca definiran kao lovostaj po Zakonu o lovstvu i od 1. ožujka do 31. srpnja se moraju poštediti svih oblika lova, uništavanja gnijezda i slično", nadodaju.
To znači da je u tom periodu zabranjeno uništavanje ili oštećivanje legla, gnijezda ili jaja, a iz Bioma kažu da se velik dio radnji na gnijezdima sivih vrana i gačaca koje se vrše tijekom proljeća odvija se protuzakonito.
Pošto je na snazi lovostaj, zanimalo nas je kako bi se tretiralo da netko u samoobrani slučajno ubije vranu koja ga napada. Bi li čin te osobe tada podlijegao kakvim kaznama? Iz Udruge Biom kažu nam da ne bi.
Vrana
Samoobrana je čin koji se u slučajevima "nužne samoobrane" drugačije tretira i kada se radi o ubojstvu čovjeka, kažu nam iz udruge pa nadodaju da ako netko u samoobrani ubije vranu ili bilo koju životinju, sigurno neće biti kažnjen.
Napad vrane može biti neugodan, ali je uglavnom bezazlen. Glavna opasnost pritom je bezglavo bježanje, pri čemu se osobe same ozlijede, napominju iz udruge Biom. Dođe li do takvog incidenta, odnosno do ubijanja vrana tijekom lovostaja u samoobrani, ovisno je li se incident dogodio u gradu ili van grada na lovnim površinama, može se zvati 112, lovoovlaštenika ili komunalnog redara. "Njihov je posao da znaju proslijediti prijavu dalje na postupanje, na osnovu slučaja i lokacije", kažu iz udruge.
Užasavamo ih se, a bez njih bi došlo do najezde još gorih štetočina
Iako mnogi ljudi vrane trenutno gledaju kao "štetočine", i one, baš kao i sva živa bića u prirodi imaju svoju ulogu.
"Vrane su prvenstveno sakupljači razne lako dostupne hrane i prirodu čiste od lešina, otpadaka i sličnog. Istina, jedu i razne plodove i spore, mlade životinje", pojašnjavaju nam iz udruge Biom.
Njihova prekobrojnost u gradovima prvenstveno je uzrokovana našim razbacivanjem hrane na sve strane, otvorenim kontejnerima, te uklanjanjem grmlja u parkovima, pošto vrane izbjegavaju gustiš i preferiraju parkove s manje grmlja. No, iako zbog nas i našeg smeća raste broj vrana u gradovima, one nam zapravo i tu čine veliku uslugu.
"Tu i jest njihova uloga: da je manje vrana, više bi ostalo nepojedenog smeća i bilo bi više miševa, štakora, muha, žohara, golubova, pasa i mačaka lutalica", napominju iz udruge Biom. "Taj ogromni resurs nastao našim lošim gospodarenjem otpadom (viškom hrane) će neminovno stvarati populacije živih bića koje će se time hraniti. Čim uklonimo jedne, drugih će biti više i ništa nismo napravili dok ne uklonimo tu hrpu otpada/hrane koja se može pronaći po gradovima", zaključuju iz udruge Biom, koji se inače bave i "zločinima protiv prirode", među kojima je i krivolov ptica koji je u Hrvatskoj postao ozbiljan problem.
Iz Grada poslali posebno priopćenje o vranama
O napadu vrana početkom lipnja oglasili su se i iz Grada Zagreba, a u priopćenju su pojasnili da se ptice zalijeću ("napadaju") u ljude i životinje isključivo u iznimnoj situaciji, kad im je ugroženo mlado u gnijezdu ili je ispalo iz gnijezda.
Iz Grada su savjetovali građane da dan ili dva izbjegavaju lokaciju gdje se nalazi gnijezdo dok ptić ne odleti iz gnijezda. U situaciji kada je pronađen ispali ptić nije se poželjno približavati lokaciji već istu prijaviti službi Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec.
