Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izrazio je u ponedjeljak nadu da će se u dogovoru između socijalnih partnera doći do novog zakona o radu te tako otkloniti zamjerke o hrvatskom tržištu rada kao zatvorenom i rigidnom.
"Nadam se da ćemo postići zajednički dogovor jer je otvaranje tržišta rada prema investicijama, njegovo dinamiziranje, promjena klime i promjena gledanja na Hrvatsku kao na zatvoreno, rigidno tržište rada, u intresu svih i sindikata i poslodavaca i vlade. Mislim da ćemo se naći na toj platformi i napraviti izmjene te srušiti mit o hrvatskom tržištu rada kao zatvorenom i rigidnom, na kojem se ne može otpuštati i zapošljavati", izjavio je novinarima Mrsić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku Vijeća za Europske unije za zapošljavanje, socijalna pitanja, zdravlje i zaštitu potrošača.
Glavne teme ministarskog sastanka bile su smjernice Europskog semestra 2014. za socijalnu politiku i politiku zapošljavanja, usvajanje Europskog fonda za potporu najugroženijima i preporuke Vijeća o kvalitativnom okviru za pripravništvo te provedba programa Garancije za mlade.
Ministri su usvojili Kvalitativni okvir o pripravništvu, koji treba osigurati lakši prelazak iz školskih klupa u svijet rada.
Taj okvir trebao bi omogućiti pripravnicima stjecanje radnog iskustva pod sigurnim i poštenim uvjetima i tako im povećati izglede da dobiju kvalitetan posao.
Europska komisija je pozdravila usvajanje Okvira, ističući da je 'pripravništvo važno kako bi se osigurao glatki prijelaz iz škole u svijet rada'.
Pripravnici se ne bi smjeli koristiti kao jeftina radna snaga, oni ne smiju zamijeniti stalno zaposlene radnike. Umjesto toga, pripravništvo treba smatrati investicijom, koja predstavlja vrijednost i za poslodavca i za pripravnika. Sada je ključno da sve zemlje članice u potpunosti i konkretno primjenjuju Okvir što je moguće prije, uz aktivno sudjelovanje poslodavaca i i predstavnika zaposlenika", rekao je povjerenik za zapošljavanje i socijalnu politiku Laszlo Andor.
'Novac iz Garancije za mlade uskoro će stići'
"Hrvatska još nije dobila novac od Europske unije iz programa Garancije za mlade, jer neke zemlje članice još nisu završile svoje programe i zato Komisija još nije dovršila evaluacijski postupak", izjavio je Mrsić.
Bilo je najavljeno da će Hrvatska do kraja veljače dobiti preko 60 milijuna eura iz Garancije za mlade, ali se to do sada nije dogodilo.
"Kasni se s Garancijama za mlade jer Komisija nije dobila od svih zemalja njihove programe", rekao je Mrsić.
Međutim, Hrvatska će, kao i druge zemlje, moći naknadno povući novac, koji je iz svoga proračuna platila za programe iz Garancije za mlade, dodao je Mrsić.
"Hrvatska će dobiti sredstva iz programa Garancije za mlade. Mi ćemo Garanciju priključiti nacionalnom planu reformi koji se u travnju predaje Komisiji i nadam se da ćemo vrlo skoro brzo dobiti odobrenje Komisije za primjenu Garancije za mlade, a onda slijedi i transfer novca", rekao je Mrsić.
Svaka druga mlada osoba u Hrvatskoj je nezaposlena
Europska unija je namijenila 6 milijardi eura za zapošljavanje mladih u svom sedmogodišnjem financijskom okviru od 2014. do 2020. godine. Programom Garancije za mlade želi se pomoći u rješavanju jednog od najvećih problema Unije, goleme nezaposlenosti mladih ljudi, koji su najveće žrtve sadašnje krize. Hrvatska je po nezaposlenosti mladih u samom vrhu, treća je iza Grčke i Španjolske. Hrvatska bi iz tog programa trebala dobiti 128 milijuna eura, a prvih nešto preko 60 milijuna trebala bi dobiti uskoro .
Svaka zemlja, koja ima pravo na sredstvo iz Garancije za mlade, radi svoj nacionalni program u dogovoru s Europskom komisijom.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mladih viša od 50 posto, što znači da je bez posla svaka treća osoba između 15 i 29 godina. Garancija za mlade trebala bi im omogućiti da se zapošljavaju četiri mjeseca nakon što dođu na burzu rada, a do trenutka kada će se svakoj mladoj osobi moći ponuditi kvalitetan posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili vježbeništvo, proći će oko tri godine.