Mladi i visokoobrazovani masovno napuštaju Hrvatsku

Budući da Hrvatska ne nudi 'bolje sutra', mladi i najčešće visokoobrazovani traže izlazak iz krize preko granica Lijepe Naše.

Naime, duboka kriza, nezaposlenost, niske plaće i skup život mladima nisu ostavili mnogo izbora.

Samo u posljednjih nekoliko godina u Kanadu i Sjedinjene Države odselilo je oko 30.000 ljudi,  uglavnom mladih i s visokom stručnom spremom. No, taj trend svakim danom sve više uzima maha. Ako ste posljednjih dana razgovarali s osobama koji su nedavno završile fakultete ili su pred krajem, vjerojatno su vam povjerili kako razmatraju opciju emigracije u inozemstvo.

"U Hrvatskoj se sposobnost i znanje ne cijene. Čak i kada dobiješ posao, plaće su toliko mizerne da s takvim primanjima uopće ne možeš spojiti kraj s krajem", kazala je jedna zagrebačka apsolventica.

"Ako nemaš tatu ili strica na utjecajnoj poziciji, nećeš do posla doći nikad", naglasila je druga nepotizam u društvu.

Kako je i Europa u recesiji, zemlje u kojima se traži prilika za bolji život jesu uglavnom Australija, Kanada i SAD. Najčešće odlaze visokoobrazovani tehničkih struka, informatike i računarstva, a posao u inozemstvu vrlo lako dobivaju i doktori znanosti te liječnici.

Studenti i studentice u Hrvatskoj najčešće produžuju završetak studija za godinu ili dvije jer će lakše dobiti posao ako posjeduju studentski ugovor nego kao ljudi s diplomom. Naime, poslodavci danas često prakticiraju zapošljavanje studenata kao jeftine radne snage kojoj ne trebaju uplaćivati nikakve doprinose.

No, vide i studenti i studentice kako rad preko SC-a neće trajati vječno, pa kao zadnju slamu spasa vide u upisivanju dodatnih studijskih programa u inozemstvu. Ukupno je 6.861 hrvatskih studenata upisalo studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu u 2009. godini, od kojih se 80 posto zadržalo u granicama Europske unije.

UNESCO navodi kako stopa odlazne studentske mobilnosti u Hrvatskoj iznosi 4,93 posto, čime se Hrvatska svrstava u zemlje s iznadprosječnom stopom odlazne studentske mobilnosti.

Kako bismo ustanovili radi li se o 'odljevu mozgova', domaće instituacije bi trebale pratiti koliko se studenata vraća natrag u Hrvatsku nakon završetka studija u inozemstvu. Međutim, taj podatak nam nije poznat.

Pitanje je kako će Hrvatska krenuti naprijed ako se nastavi ovaj zabrinjavajući trend masovnog emigriranja visokoobrazovanih jer im matična zemlja ne može pružiti minimalne uvjete za bolji život.

Podsjetimo, na Facebooku je osnovana grupa 'Mladi, napustimo Hrvatsku', koja bi trebala biti potpora onima koji su se odselili ili se planiraju odseliti.