Budući da Hrvatska ne nudi 'bolje sutra', mladi i najčešće
visokoobrazovani traže izlazak iz krize preko granica Lijepe
Naše.
Naime, duboka kriza, nezaposlenost, niske plaće i skup život
mladima nisu ostavili mnogo izbora.
Samo u posljednjih nekoliko godina u Kanadu i Sjedinjene Države
odselilo je oko 30.000 ljudi, uglavnom mladih i s visokom
stručnom spremom. No, taj trend svakim danom sve više uzima maha.
Ako ste posljednjih dana razgovarali s osobama koji su nedavno
završile fakultete ili su pred krajem, vjerojatno su vam
povjerili kako razmatraju opciju emigracije u inozemstvo.
"U Hrvatskoj se sposobnost i znanje ne cijene. Čak i kada dobiješ
posao, plaće su toliko mizerne da s takvim primanjima uopće ne
možeš spojiti kraj s krajem", kazala je jedna zagrebačka
apsolventica.
"Ako nemaš tatu ili strica na utjecajnoj poziciji, nećeš do posla
doći nikad", naglasila je druga nepotizam u društvu.
Kako je i Europa u recesiji, zemlje u kojima se traži prilika za
bolji život jesu uglavnom Australija, Kanada i SAD. Najčešće
odlaze visokoobrazovani tehničkih struka, informatike i
računarstva, a posao u inozemstvu vrlo lako dobivaju i doktori
znanosti te liječnici.
Studenti i studentice u Hrvatskoj najčešće produžuju završetak
studija za godinu ili dvije jer će lakše dobiti posao ako
posjeduju studentski ugovor nego kao ljudi s diplomom. Naime,
poslodavci danas često prakticiraju zapošljavanje studenata kao
jeftine radne snage kojoj ne trebaju uplaćivati nikakve
doprinose.
No, vide i studenti i studentice kako rad preko SC-a neće trajati
vječno, pa kao zadnju slamu spasa vide u upisivanju dodatnih
studijskih programa u inozemstvu. Ukupno je 6.861 hrvatskih
studenata upisalo studijske programe na visokim učilištima u
inozemstvu u 2009. godini, od kojih se 80 posto zadržalo u
granicama Europske unije.
UNESCO navodi kako stopa odlazne
studentske mobilnosti u Hrvatskoj iznosi 4,93 posto, čime se
Hrvatska svrstava u zemlje s iznadprosječnom stopom odlazne
studentske mobilnosti.
Kako bismo ustanovili radi li se o 'odljevu mozgova', domaće
instituacije bi trebale pratiti koliko se studenata vraća natrag
u Hrvatsku nakon završetka studija u inozemstvu. Međutim, taj
podatak nam nije poznat.
Pitanje je kako će Hrvatska krenuti naprijed ako se nastavi ovaj
zabrinjavajući trend masovnog emigriranja visokoobrazovanih jer
im matična zemlja ne može pružiti minimalne uvjete za bolji
život.
Samo u posljednjih nekoliko godina u Kanadu i Sjedinjene Države odselilo je oko 30.000 ljudi, uglavnom mladih i s visokom stručnom spremom. No, taj trend svakim danom uzima sve više maha.
