Povećanje dobne granice za umirovljenje je neminovnost, ali to se
u Hrvatskoj neće dogoditi u bliskoj budućnosti nego u razdoblju
između 2020. i 2030. godine, kada će to učiniti i druge europske
zemlje, poručio je ministar rada i mirovinskog sustava
MirandoMrsić s današnje
konferencije za novinare.
Komentirajući preporuku MMF-a da Hrvatska povisi dobnu granicu za
umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest
mjeseci po godini, Mrsić je ustvrdio kako se to ne može izbjeći
jer hrvatsko stanovništvo stari, a odnos umirovljenika i
zaposlenih (1 : 1,18) sve je nepovoljniji, pa ako se nastavi sa
sadašnjim sustavom, između 2040. i 2050. godine prosječna
mirovina past će na svega 22 posto prosječne plaće, a budući
umirovljenici bit će bukvalno gladni.
Jedna od mjera kojima će se to nastojati spriječiti jest i
produljenje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao što je to
odlučilo učiniti 14 europskih država, a Hrvatska će to napraviti
kad i te zemlje, negdje između 2020. i 2030. godine, kazao je
Mrsić.
Najavio je da će zbog usklađivanja od 1. ožujka mirovine porasti
za 1,25 posto, tako da će umirovljenici s povećanim mirovinama za
ožujak primiti i razliku usklađenja za siječanj i veljaču.
(Foto: PIXSELL)
Ponovio je i da se od 1. ožujka umirovljenicima više ne smije
plijeniti više od trećine mirovine, iako je 14.000 umirovljenika
potpisalo s bankama ugovore kojima pristaju na ovrhu više od
trećine, pa i cijele mirovine.
Zbog te odluke doći će do malog kašnjenja u isplati mirovina
dijelu korisnika kojima se treba napraviti novi izračun
dopuštenog iznosa za ovrhu.
Mrsić je također najavio oštru borbu protiv zloporaba invalidskih
mirovina, kako se više ne bi ponovio "slučaj Rubala" (liječnik
koji je za mito "sređivao" lažna rješenja o invalidnosti) i kako
bi se broj invalidskih mirovina u Hrvatskoj sveo na europski
prosjek.
Hrvatska je među europskim državama s najvećim postotkom
invalidskih mirovina, ima ih čak 26 posto, dok se u Europi taj
broj kreće između 15 i 20 posto (kod Mađara i Austijanaca ima 10
posto invalidskih mirovina, a kod Slovenaca 15 posto).
Radi boljeg nadzora ukinuto je dosadašnje povjerenstvo za
reviziju invalidskih mirovina koje je radilo u sklopu Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), te je osnovano
povjerenstvo za reviziju u sklopu Ministarstva rada i mirovinskog
sustava. To će biti "svojevrsni CSI" invalidskih mirovina, kaže
Mrsić, a cilj mu je ne samo otkrivati prevare nego i ujednačiti
praksu vještačenja invalidnosti.
Zbog ukidanja starog i osnivanja novog povjerenstva došlo je do
zastoja u rješavanju zahtjeva za invalidskim mirovinama, tako da
je 3330 predmeta trenutno na čekanju, no to će uskoro biti
riješeno jer je novo povjerenstvo danas počelo s radom.
Mrsić je najavio i promjenu koncepta utvrđivanja invalidskih
mirovina - ubuduće oni radnici koji više ne mogu raditi morat će
proći osposobljavanje za novo radno mjesto, što će se financirati
iz Fonda za rehabilitaciju, i tek ako se ne uspiju osposobiti
niti za novo radno mjesto mogu otići u invalidsku mirovinu.
Također će se uvesti europska praksa revizije invalidskih
mirovina, da bi se nakon godinu-dvije utvrdilo novo stanje i
otkrile eventualne zloporabe. Trenutno je na reviziji 500
sumnjivih slučajeva u kojima su rješenja o invalidnosti dobivena
u roku od svega 20 dana, rekao je Mrsić.
Iz HZMO-a je najavljeno da se radi na smanjivanju "papirologije"
za umirovljenje, jer HZMO godišnje izdaje čak 750.000 raznih
potvrda koje su potrebne drugim institucijama.
Istraživači sa Sveučilišta Friedricha Alexandera u Nuernbergu
oslanjali su se na podatke iz njemačkoga socijalno-gospodarskog
panela, sveobuhvatne multidisciplinarne studije (30.000 ljudi)
koja se provodi od 1984. godine.
