Premijer Zoran Milanović u četvrtak je sa sjednice Vlade poručio kako se razmišlja o tome da se zakonskim rješenjem regulira pitanje stambenih kredita koji bi se ubuduće dobivali samo u kunama te izrazio nadu da će Hrvatski sabor u petak jednoglasno usvojiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se tečaj franka fiksira na 6,39 kuna.
"Nadam se da će to biti jednoglasno prihvaćeno u Saboru,
time smo riješili jedan dio problema na godinu dana. Ne smijemo
dopustiti da stvari budu prepuštene stihiji kao što su bile
do sada, bez ulaženja u to tko je kriv i odgovoran što se
dogodilo 2005. ili 2006. godine i zašto se nije reagiralo
ranije. Činjenica je da smo jedina ili jedna od
dvije-tri države u kojima postoji sindrom da im rate rastu, a
vrijednost nekretnina pada", naveo je Milanović u
uvodu.
"U SAD-u su prije tri-četiri godine ljudi bili u problemu
jer im je vrijednost nekretnina pala 30%, ali ako im je ostao
posao, otplaćivali su kredit jer rata je ostala ista", dodao je
premijer.
"Vidjet ćemo što s kreditima u eurima, to aktivno razmatramo.
Jednog dana ćemo biti članica eurozone, dok sam premijer nećemo
juriti, nećemo, znamo koji su kriteriji, postat ćemo članica, ali
razmislit ćemo prije koje su koristi, a koji nedostaci. Imamo
svoju valutu, kunu, a kao da ju nemamo. Stambeni krediti koje
možemo regulirati posebnim zakonom, da budu u kunama, kao i u
svim normalnim državama, to je nešto na čemu ćemo raditi",
objasnio je Milanović.
Zoran Milanović, Vesna Pusić, sjednica Vlade
Prije sjednice Vlade ministar financija Boris Lalovac je rekao kako se razmatraju sve opcije za rješenje problema dužnika u švicarskim francima te je također naglasio kako je izgledna mogućnost da se donese poseban zakon o stambenom kreditiranju i zabrani financiranja u drugim valutama.
"Treba početi donositi odluke, netko će reći da su populističke, ja ću reći da su nužne i neizbježne", zaključio je Milanović.
Zajamčio je i da banke neće biti ugrožene, "ali će morati podnijeti teret društvene odgovornosti".
"Jednog dana ćemo biti dio eurozone. Mogu reći da, dok sam predsjednik Vlade, nećemo u nju juriti. Polako, da vidimo što je dobro, a što ne, znaju se kriteriji. U međuvremenu imamo kunu 20 godina, a ponašamo se kao da nije naša valuta", ustvrdio je Milanović.
Prikupljen dovoljan broj potpisa za referendum o autocestama
Referendumska inicijativa "Ne damo naše autoceste"prikupila je više od 460.000 potpisa, odnosno više od 10 posto od ukupnog broja birača te je sada na Hrvatskom saboru da donese odluku o državnom referendumu o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju.
Ministar uprave ArsenBauk podnio je u utorak na sjednici Vlade izvješće o rezultatima provedbe provjere broja i vjerodostojnosti potpisa te rekao da je temeljem standardne procedure utvrđeno da prikupljenih potpisa ima više od 464.926.
Državni zavod za statistiku (DZS) je temeljem rezultata provjere uzorka ocijenio da je u ukupnom broju od 530.853 prikupljenih potpisa njih 498.545 vjerodostojnih, s uzoračkom greškom procjene od 12.999 potpisa ili 2,6 posto u relativnom iznosu.
Arsen Bauk
Uz pouzdanost od 99 posto, DZS je procijenio da u ukupnom broju prikupljenih potpisa ima više od 464.926 ispravnih, što zadovoljava potrebni zakonski kriterij od 10 posto od ukupnog broja birača, stoji u izvješću.
Provjera potpisa provedena je temeljem zaključka Sabora kojem je inicijativa 17. studenog prošle godine dostavila potpise građana koji traže raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju.
Sabor može prije donošenje odluke od Ustavnoga suda zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.
Vlada je donijela i rješenja o istovremenom raspuštanju devet gradskih te osam općinskih vijeća i razrješenju gradonačelnika, odnosno općinskih načelnika te njihovih zamjenika zbog toga što te jedinice lokalne samouprave nisu usvojile svoje proračune za ovu godinu.
Preporuke EK se provode, ali sporije od plana
Preporuke Europske komisije Hrvatskoj vezane uz konsolidaciju javnih financija i provedbu strukturnih reformi provode se, ali nešto sporije od planiranih rokova, rekao je na sjednici Vlade njezin potpredsjednik i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a BrankoGrčić.
Podsjećajući da je Hrvatska u režimu specifičnih preporuka u okviru Europskog semestra, Grčić je, predstavljajući drugo tromjesečno izvješće - za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca prošle godine - ocijenio da se preporuke provode u svih osam područja, ali nešto sporije od planiranog tempa.
Nabrajajući što je provedeno i što se namjerava provesti u sljedećem razdoblju, Grčić je spomenuo da je u području sređivanja javnih financija započeto dubinsko snimanje troškova, a u okviru reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava donesene "neke važne odluke koje nisu uvijek u suglasju s onim što traži Europska komisija". Kaže da je napredak postignut i u području tržišta rada i poslovnog okruženja.
Grčić je ujedno izvijestio da je nadzorna delegacija Europske komisije trenutno u Hrvatskoj i da analizira provedbu preporuka. Početkom lipnja 2014. godine Europska komisija je Zagrebu uputila niz preporuka za provedbu strukturnih reformi.
Preporuke koje Komisija upućuje zemljama članicama dio su Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza ne poprimi šire razmjere. Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava iz europskih fondova.
Branko Grčić
Razriješeno četvero sanacijskih upravitelja KBC-a
Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak razriješila četiri dosadašnja sanacijska upravitelja kliničkih bolničkih centara (KBC) te na njihova mjesta imenovala nove.
Umjesto dosadašnjeg sanacijskog upravitelja KBC Zagreb Zlatka Giljevića za novog upravitelja imenovan je Hrvoje Vrčić, koji je ujedno razriješen dužnosti člana sanacijskog vijeća KBC-a Zagreb. Novim članom tog vijeća imenovan je Antonio Juretić.
Umjesto sanacijske upraviteljice KBC-a "Sestre milosrdnice" Vesne Šerić imenovan je Danko Velimir Vrdoljak, dok je novi sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka Davor Štimac, a razriješen je Herman Haller.
Razriješen je i dosadašnji sanacijski upravitelj KBC-a Osijek Saša Lamza, a novim sanacijskim upraviteljem imenovan je Sven Kurbel. Također je razriješena dosadašnja članica sanacijskog vijeća Opće bolnice Našice Aurelija Majdenić Štaba te je novim članom imenovan Željko Crnković.
Na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju, Tatjana Prenđa Trupec umjesto v. d. ravnateljice imenovana je na dužnost ravnateljice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Davor Katavić, dosadašnji v. d. zamjenika ravnatelja, imenovan je na dužnost zamjenika ravnateljice.
