Odmah na početku Vlade premijer Zoran Milanović osvrnuo se na vijest da u proračunu nema više financijskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja.
"Danas je sa zakašnjenjem u jednim novinama objavljena
informacija da Vlada ukida poticaje za zapošljavanje. Zbog toga
smo imali kritika na početku, rugali su nam se, a mjera je
uspješna. Podatak je taj da je skoro 60 posto onih koji su tako
radili su našli posao", rekao je Milanović.
"Ništa ne ukidamo, to nije točno, čekamo Garanciju za
mlade, koja će doći do kraje godine. Oni koji su već u
programu ostaju u programu"
"Pozivam sve da rade pošteno svoj posao", apelirao je premijer u uvodu.
Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
"Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. temeljni je dokument koji će omogućiti sustavan i zajednički pristup svih zajedničkih pristupa svih relevantnih dionika u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva, te sprječavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti", pojasnila je Maja Sporiš, pomoćnica ministrice Milanke Opaćić.
Za ostvarenje tih ciljeva predviđene su aktivnosti u okviru osam strateških područja - obrazovanje i cjeloživotno učenje, zapošljavanje i pristup zapošljavanju, stanovanje i dostupnost energije, pristup socijalnim naknadama i uslugama, pristup zdravstvenom sustavu, skrb o starijim osobama, borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost te uravnoteženi regionalni razvoj.
Pokazujemo da vrednujemo stručnost i kvalitetu
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović predstavio je prijedlog uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, te je istaknuo kako ova Uredba ima dva cilja.
"Prvi cilj odnosi se na potrebu stvaranja preduvjeta za stvaranje
centralnog obračuna plaća, koji se odnosi na sve javne službe.
Naime, postojala su neka radna mjesta koja uopće nisu bila u
uredbi. Drugi razlog odnosi se na drugačiji način vrednovanja
rada u sustavu obrazovanja. Dobro znamo da smo zakonom donijeli
odluku na cijeli javni sektor o ukidanju naknade za staž. Ta je
odluka dio procedure rješavanja prekomjernog deficita. Međutim,
ono što smo već isticali,
dvostruka naknada je bila 0,5 posto po godini i 4,8,10. Sada ne
vraćamo 4, 8, 10 nego na novi način vrednujemo stručnost i rad, a
ne godine staža. Sada predlažemo da svi zaposleni u sustavu
osnovnog i srednjeg školstva, koji rade u neposrednoj nastavi,
imaju povećanje svojih koeficijenata za 3,5 posto, a mentori 6
posto", objasnio je.
Dodao je kako je premijer je već isticao da kada bude novaca, prvi u redu će biti oni koji rade u nastavi. "Čak i sada kada nemamo novaca, mi stvaramo predpostavke da oni koji rade u nastavi imaju drugačiji način vrednovanja", izjavio je.
"Učitelj početnik ima plaću 5.546 kuna. Ovakvom uredbom njegova plaća bit će uvećana za 150 kuna. Iznosit će neto 5.696 kuna. Učitelj koji radi deset godina u sustavu, on je dosad imao plaću 5.546, a sada 5.695 kuna. Učitelj koji radi u sustavu deset godina, ali je napredovao do statusa mentora, imat će 750 kuna od običnog učitelja koji se nije trudio da napreduje. Ali ako je savjetnik, sadašnja plaća mu je sada 6.487, a prema našoj Uredbi raste na 6.905. Dakle, imat ce više od tisuću kuna veću plaću nego onaj s jednako staža koji se nije trudio. Na taj način jasno pokazujemo da vrednujemo stručnost, kvalitetu te da potičemo učitelje da se usavršavaju kako bi što kvalitetnije radili s našom djecom", pojasnio je ministar obrazovanja.
Jovanović je još dodao kako će za 62 posto učitelja imati rast plaće od 100 do 400 kuna, 23 posto njih će ostati na istoj plaći, a 15 posto će ih imati manju plaću i to su upravo oni koji su najduže u sustavu, ali se nisu potrudili napredovati.
'Urušavaju sustav i vjeru u državu i upropoštava nas'
Milanović se također osvrnuo na ovu Uredbu, ali ju je iskoristio i za obračun s glavnim tajnikom HDZ-aMilijanom Brkićem.
"Volio bih da možemo više od ovoga, ali ne možemo. Ovo je gesta, ne neka velika financijska injekcija. Ono što moram naglasiti je da je potreban ne samo trud nego i transparentan sustav po kojem ljudi napreduju i kojeg će svi kao takvog prihvaćati. Dakle, da ne možemo nekome reći da nije uložio truda, nego da nije bio dovoljno dobar ili još poticajnije - nego da je netko bio bolji. To je sustav i odnos kakvog bi trebalo poticati. A ne kao jedan broj ljudi na Policijskoj akademiji koji urušavaju sustav i vjeru u državu i upropoštava nas (op.a. Brkić) svojim postupcima. Ne samo što netko formalno ima, nego kako je do toga došao, koliko se trudio i kako je to vrednovano", naglasio je predsjednik Vlade.
Povijesne investicije
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina predstavio je prijedlog odluke o donošenju Plana upravljanja pridnenim povlačnim mrežama – koćama, kao i prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Hrvatskih voda kojom se odobrava sufinanciranje provedbe projekta Sustav odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda grada Poreča i Projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku.
Milanović je komentirao kako je riječ o povijesnoj investiciji.
"To nije nešto što se vidi, to nije neka simpatična fontana usred varoši, nego je riječ o projektima koji će život učiniti kvalitetnijim na tim područjima. Riječ je o preko sto milijuna eura ulaganja u vodno gospodarstvo u dva hrvatska kraja - Osijek i Poreč! To treba reći i jasnije naglasiti", istaknuo je premijer.
'Mali doprinos za ono što dobivamo kroz ovakve investicije'
"Mi smo prije tjedan dana obišli jedan takav gotov projekt u Slavonskom Brodu - pročišćavanje i vodovodni sustav vrijedan 30 milijuna eura. Čak preko 70 posto financiran je iz sredstava IPA-e. Dakle, iz EU fondova, iz bespovratnih i besplatnih sredstava, što je posebno važno za Hrvatsku", nadovezao se potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
"To je bilo često pitanje zašto smo kao Vlada donijeli odluku o povećanju unaknade za vodu za jednu i pol kunu. Ta jedna i pol kuna po glavi stanovnika RH je mali doprinos za ono što dobivamo kroz ovakve investicije, a dobivamo kvaliteniji i zdraviji život", dodao je Grčić
Milanović je naglasio kako je riječ o projektima na kojima je radila ova Vlada i aktualna administracija.
"To ne dolazi na lijepe oči, to je trebalo dugo i temeljito pripremati i to sad polako dolazi na vidjelo", rekao je Milanović.
Jakovina je samo kratko još kazao kako ćemo svaki mjesec imati nove projekte.
Program energetske obnove obiteljskih kuća
Vlada je danas donijela odluku o pokretanju Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine, s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš navela je kako se provedbom programa planira obnoviti dvije tisuće obiteljskih kuća godišnje.
Program će biti koncentiran na kuće izgrađene prije 1987. godine, kada je u Hrvatskoj po prvi put donesena regulativa o energetskim svojstvima zgrada.
Planiraju se poboljšanja učinkovitosti sustava grijanja, zamjena energenata, naročito električne energije i loživog ulja, ekonomski i energetski povoljnijima, a poglavito obnovljivim izvorima energije.
Predviđeni izvori financiranja su sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, fondovi EU-a, a trebali bi sudjelovati i građani putem stambenih štedionica i kredita. Očekuje se i financijska participacija proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Očekuje se da će program rezultirati poticanjem investicija ukupnog iznosa 207,5 milijuna kuna godišnje uz udio državnih poticaja od četiri posto.
Očekuje se i smanjenje izdataka građana za energiju u iznosu 24 milijuna kuna godišnje te smanjenje emisija ugljikova dioksida od oko 14.500 tona godišnje.
Program bi po zamisli njegovih tvoraca trebao osigurati posao za 700 ljudi godišnje te povećanje tržišne vrijednosti nekretnina kao i pridonijeti razvoju proizvodne industrije, poglavito industrije toplinskih izolacijskih materijala i drvne industrije.
Odluka o natječaju za istraživanje nafte i plina na Jadranu
Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić podsjetio je da je na Jadranu određeno 29 istražnih polja za koje, po njegovim riječima, vlada velik interes.
Kaže da je soba s podacima (data room), u kojoj zainteresirani investitori mogu vidjeti seizmičke podatke za hrvatski dio Jadrana, zakupljena do kraja svibnja te da je do sada interes za podatke pokazalo 20 tvrtki.
U Vladinim odlukama propisuje se da će natječaj provesti i ponude ocijeniti Stručno povjerenstvo za provođenje javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.
Ponude se pak, prema današnjoj Vladinoj odluci, predaju prije isteka roka koji ne može biti kraći od šest mjeseci od objave javnog nadmetanja. Potom povjerenstvo ima najviše dva mjeseca da predloži Vladi izdavanje dozvola odabranim ponuditeljima.
Od ponuditelja će se tražiti određivanje valjanosti ponuda u roku od 180 dana (šest mjeseci) od isteka roka za predaju ponuda kao i prikladno jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku bankarske garancije, u iznosu 500 tisuća eura.
Kvaliteta ponude bit će procjenjivana prema podacima ponuditelja o predloženom programu minimalnog ulaganja u seizmička istraživanja, broju predloženih rudarskih radova bušenja i istražnih bušotina te o drugim istraživanjima kao i naknadi za potpis ugovora.
Pri tome najveći postotak u ukupnoj ocjeni od 70 posto nosi dio ponude koji se odnosi na inicijalno istražno razdoblje od tri godine u kojem se pak najviše vrednuje broj bušotina. Podaci iz ponude za drugo inicijalno istražno razdoblje od dvije godine nose 20 postotni udio u procjeni ponude, gdje je opet najvažniji broj buštotina, dok naknada za potpis ugovora sudjeluje u procjeni s 10 posto.
Milanović se nastavlja obračunavati s Holy
Vlada je, kao i na svakoj sjednici, verificirala odgovore na zastupnička pitanja saborskih zastupnika. Kako su samo Mirela Holy i Ante Babić postavili pitanja, Babić jedno, a Holy četiri, Milanović je opet iskoristio priliku da pokuša okaljati obraz svojoj bivškoj stranačkoj kolegici, kojoj popularnost rapidno raste.
"Neka zastupnici pročitaju vlastita pitanja prije nego ih šalju jer postavljaju pitanja iz nadležnosti lokalne samouprave. Očito se radi o potrebi zastupnika da se dopadnu ili automatizmom odrade svoj posao", komentirao je premijer.
