"Jer koliko god mi štedjeli i pokazivali nekakvu pravovjernost prema međunarodnim financijskim centrima, i naše i njihovo jamstvo je samo rast, to je jedino jamstvo da ćemo dugove koje smo godinama gomilali moći vraćati, to je jedino jamstvo sigurnosti", poručio je Zoran Milanović sa saborske govornice.
Naglasio je da bez rasta, bez novih radnih mjesta i bez skoro dva milijuna zaposlenih i radno aktiviranih hrvatskih građana "mi nemamo o čemu razgovarati".
Milanović je istaknuo kako je njegova vlada po prvi put odlučila smanjiti rashodovnu stranu proračuna, ali ne na način koji bio bio drastičan, već da zadrži svoju razvojnu funkciju.
"Moramo dati odgovor na ključno pitanje gdje je granica rezanja nakon koje guramo Hrvatsku u depresiju, nakon koje proračun, koji mora imati razvojnu ulogu, prestaje biti ono što bi trebao i postaje samo jedna obična blagajna, a blagajna nije isto što i proračun", poručio je.
U ime svoje vlade izrazio je uvjerenje da je predloženim proračunom utvrđena upravo ona točka u kojoj štednja ima smisla, ali i točka u kojoj će se vidjeti razvojni rezultati.
"Kada smanjujemo rashodnu stranu proračuna onda šaljemo poruku da više ne može po starom", istaknuo je.
"Hrvatsku vidim u sredini razuma i pravih odabira - niti radikalno rezanje, ali niti odbijanje da se suočimo sa stvarnošću da na ovakav način dalje zemlju voditi ne možemo", dodao je Milanović.
Vlada proračunom, kazao je, pokazuje kojim smjerom želi voditi državu, po novom modelu za koji vjeruju da će biti bolji i doprinijeti gospodarskom rastu, konsolidirati javne financije te Hrvatsku dovesti u jednu bolju poziciju, "ne prema međunarodnim kreditorima, nego prema samoj Hrvatskoj i našim građanima".
Milanović se osvrnuo na aktualne prosvjede mljekara, koje Vlada, naglasio je, ne podcjenjuje. "Oni mogu biti politički motivirani, ali to nije krimen, neka su politički motivirani, oni nisu antidržavni", rekao je.
Jasno mu je, ustvrdio je, koliko je teško proizvoditi hranu i ustajati rano ujutro kako bi se brinulo oko blaga na mliječnoj farmi, ali i naglasio Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, te da je stoga toliko i uvozi.
"Za to nam nitko nije kriv, sami smo krivi. Imamo sustav poticaja koji je relativno izdašan, ali koji su njegovi rezultati? Veća proizvodnja hrane, ne, već jednaka proizvodnja hrane", kazao je premijer.
Naglasio je da nitko u Vladi nije protiv poljoprivrednika, već za čiste račune. "Ako nešto potičemo milijardama, ako potičemo jedan težak i relativno neizvjestan poduzetnički posao kao što je poljoprivreda, onda moramo svima ostalima u Hrvatskoj, a to su milijuni, objasniti što financiramo i s kojim povratom, koja je korist od toga", poručio je.
Linić: Prihodi za 2012. godinu 109 milijardi kuna
Ministar financija Slavko Linić izvijestio je zastupnike u Hrvatskom saboru kako se prihodi za 2012. godinu kreću oko 109 milijardi kuna.
"Ostaje upitno je li moguće ostvariti takve prihode s obzirom na razne procjene koje govore o recesiji u našem okruženju i opasnosti da takav pad gospodarskih aktivnosti imamo i u Hrvatskoj", rekao je Linić.
Osnovna karakteristika tih prihoda u odnosu na prošlogodišnji plan, kazao je, jest da oni rastu oko 600 milijuna kuna zbog većeg udjela prihoda iz proračuna Europe, odnosno iz europskih fondova.
Linić je napomenuo kako se očekuje da će inflacija biti oko 2,4 posto, ističući, međutim, kako vlada ipak planira gospodarski rast.
Prijedlog vlade je bio da se u isto vrijeme borimo za otvaranje investicija, da se borimo za to da Hrvatska pokrene bilo kakvu investicijsku aktivnost kako bi se mogla okrenuti mogućem i potencijalnom gospodarskom rastu, rekao je Linić pojašnjavajući kako je to razlog što vlada planira gospodarski rast od 0,8 posto.
Povećanje gospodarskog rasta traži se u državnim investicijama, rekao je Linić dodavši kako je ocjena vlade da sva ministarstva moraju pokrenuti mehanizme da se kroz državna poduzeća ulaže u energetiku, transport, turizam i regionalni razvoj, posebno razvoj komunalne infrastrukture na razini lokalnih i regionalnih samouprava.
Ocjenjujući da će povećanje opterećenja potrošnje ipak imati negativan utjecaj na standard građana vlada je, rekao je, pokušala naći neke kompenzacije pa je to razlog da se uvode međustope za neke prehrambene artikle kao što su ulje masti, dječja prehrana, šećer i pitka voda.
"U isto vrijeme ocijenili smo da je neophodno promijeniti neoporezivi dio prihoda radnika i umirovljenika, pa je to razlog da smo povećali s 1800 na 2200 kuna neoporezivi dio kod zaposlenih, a s 3200 na 3400 kuna kod umirovljenika", kazao je.
Više pogledajte u prilogu.
