Protekla godina u najvećem dijelu Hrvatske ocijenjena je ekstremno toplom, što potvrđuje nastavak trenda globalnog zatopljenja s izvjesnim međugodišnjim kolebanjima, priopćio je danas Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
U godišnjem izvješću praćenja klimatskih anomalija potvrđena su odstupanja u količini oborina, pa je protekla godina u najvećem dijelu zemlje ocijenjena kišnom, a tek manjem dijelu normalnom.
Temperature zraka lani su u većini Hrvatske bile iznad prosjeka. Odstupanja su iznosila najmanje 0,7 a najviše 1,4 stupnja Celzija više od tridesetogodišnjeg prosjeka.
Najviše su odstupale u Zagrebu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Splitu i Lastovu, u prosjeku 1,4 stupnja Celzija, zatim u Osijeku i Poreču 1,3 stupnja, Pazinu, Rijeci, Senju, Zadru, Hvaru i Varaždinu 1,2 stupnja, a najmanje u Kninu 0,7 i Daruvaru 0,8 stupnja Celzija.
Odstupanja oborina bila su blaža jer je veći dio Hrvatske označen kao kišan do vrlo kišan, s manjim izdvojenim ekstremno kišnim područjima Kvarnera, Dubrovnika i Zadra, gdje je palo 135, odnosno 133 i 131 posto godišnjih oborina.
Pojas od Zadra preko Karlovca do Zagreba i Varaždina ocijenjen je vrlo kišnim, s 130-125 posto godišnjih oborina. Tek područje Slavonije od Daruvara do Slavonskog broda ocijenjeno je normalnim, gdje se količina oborina poklopila s višegodišnjim prosjekom 1961.-1991. godine.
