Obje su banke prošle godine prodane - češka banka belgijskom KBC-u, a Pekao talijanskoj banci UniCredito i njemačkom Allianzu.
Rang listu, koju je u svibanjskom broju objavio časopis "The Banker", donosi Privredni vjesnik u svom posebnom izdanju "Banke: Hrvatska i svijet; Kuda i kako dalje?, ranglista hrvatskih banaka.
Među 100 najvećih srednjoeuropskih banaka, svrstanih po kapitalu i aktivi, nalazi se i 11 hrvatskih, od kojih je na najvišem, 10. mjestu Zagrebačka banka. Privredna banka Zagreb je na 17. mjestu. U prvih 50 je i Riječka banka na 49. mjestu.
U drugom dijelu tablice smješteno je osam hrvatskih banaka: Hrvatska poštanska banka na 53. mjestu, Varaždinska banka na 56., Croatia banka na 64., Bjelovarska i Dalmatinska banka su na 72. i 73. mjestu, Dubrovačka banka na 80., Jadranska banka na 85. te Karlovačka banka na 97. mjestu.
Na rang-listi najviše je poljskih banaka - 18, slijedi Mađarska sa 16, Hrvatska i Slovačka imaju po 11 banaka. Češka na toj ljestvici ima 10 banaka, Rumunjska šest, Bugarska četiri...
Među prvih deset najjačih banaka su četiri češke i četiri poljske banke, jedna rumunjska Banca Comerciala Romana te Zagrebačka banka.
U analizi rang-liste navodi se kako su više nego i u jednom drugom području u svijetu, strani ulagači preuzeli kontrolu nad banakrskim sektorom u srednjoj i istočnoj Europi, a u pripremi su i nove kupoprodaje i privatizacije. Vlasništvo "stranaca" procjenjuje se na više od 50 posto, uz stalan rast, što znači da banke s inozemnim vlasnicima postaju dominatne na tržištima tih zemalja. Analitičari ukazuju i da će svako okrupnjavanje banaka na zapadu Europe izravno utjecati na srednju Europu. Stoga i ne čudi podatak da je pet od prvih šest banaka s rang liste prodano inozemnim ulagačima unatrag godinu dana, a šesta na listi poljska Bank Handlowy, očekuje se, do kraja ljeta postat će podružnicom CitiCorpa.
