Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić, javnosti poznata i kao saborska zastupnica MOST-a, heroina današnje desnice, zastupnica je s najviše javljanja u ovogodišnjoj saborskoj godini... U najkraćim crtama ona je najaktivnija zastupnica u 2021., doktorica znanosti, profesorica, supruga i majka. U "muški svijet" je ušla bez čarobnog štapića, a u intervjuu za RTL.hr otvoreno je progovorila o predrasudama i diskriminaciji, nametanju patrijarhalne rodne uloge, politici, fakultetskim obavezama, majčinstvu i tržištu rada...
Mlada, pametna, uspješna i obrazovana žena. U poslovnom svijetu sve je više žena na rukovodećim pozicijama, no žene na tim istim pozicijama ne prihvaćaju se lako. S kakvim ste se vi osobno sve predrasudama i diskriminacijom borili?
Predrasuda uvijek ima, no nad njima ne treba previše zastajkivati jer žena nije osuđena na ulogu žrtve što često, implicitno, sugeriraju mnoge borkinje za ženska prava. Žene koje su, u odnosu na prosječne stanovnike Hrvatske, ipak u poziciji moći taj bi položaj trebale prvenstveno koristiti na dobrobit svih građana, a ne na bavljenje samima sobom iako i to posredno može pomoći poboljšanju statusa žena u društvu. Zgodna ilustracija predrasuda s kojima sam se susrela jedan je savjet koji mi je dala poznata stručnjakinja za odnose s javnošću. Ona mi je rekla da u javnoj komunikaciji „budem svilena“. Premda je to izrečeno u najboljoj namjeri, a uvažavajući činjenicu da je možda u pravu da bih od takvog pristupa najviše profitirala, ipak navedena sugestija otkriva da se od žena u politici očekuje da imaju drugačiji pristup nego muškarci. Tako je muškarac koji se snažno zauzima za svoja uvjerenja „rođeni vođa“, a žena koja se isto tako ponaša „histerična babetina“. Ona bi, naime, trebala „biti svilena“. Ja se ipak toplo nadam da ljudi prepoznaju i cijene autentičnost kod svake osobe bez obzira na spol.
(FOTO: Patrik Macek/PIXSELL)
Imaju li žene i muškarci jednake mogućnosti zapošljavanja i napredovanja u Hrvatskoj?
Istraživanje koje je provedeno 2012. godine o ženama na tržištu rada pokazalo je da svaka druga žena zbog trudnoće dobije otkaz. Ako ne dobije otkaz, onda je očekuje degradacija nakon povratka na posao. Muškarci se, s druge strane, suočavaju sa sve većim problemom zaostajanja u uspjehu u obrazovnom sustavu. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta u Hrvatskoj u akademskoj godini 2017./2018. 57% je žena, a 43% muškaraca, dok od ukupnog broja studenata upisanih na doktorski studij 54,3 % čine žene, a 45,7 % muškarci. U tom smislu žene nepravdu više osjećaju prilikom zapošljavanja i napredovanja, a muškarce obrazovni sustav ili ne potiče dovoljno ili diskriminira što se sigurno posljedično dugoročno odražava i na njihove poslovne mogućnosti.
(FOTO: Patrik Macek/PIXSELL)
Često čujemo kako se ljudi pozivaju na 21. stoljeće i mogućnost žena da se bave poslom koji ih zanima, da se politički angažiraju, budu financijske neovisne no i dalje se nameću patrijarhalne rodne uloge. Smatrate li da su ženama dob i majčinstvo često prepreka na tržištu rada?
Ako žena želi biti majka ona ne može, barem određeno vrijeme, jednako aktivno participirati na tržištu rada, stoga bi društvo trebalo stvoriti preduvjete da žena taj period premosti bez posljedica po svoju karijeru, odnosno da ne bude „kažnjena“ zbog majčinstva. Međutim ono što je zabrinjavajuće u suvremeno doba je nominalno emancipacijska politika „snažnih žena“ koja tjera mlade žene da budu svemoguće; istodobno majke koje su besprijekorno dotjerane, utrenirane i uspješne poslovne žene s mirisnim kolačima koje upravo vade iz pećnice. Što se od žena danas očekuje ako se žele nametnuti kao „liderice“ najbolje ilustrira slučaj direktorice Yahooa koja je javno objavila da će se u roku od dva tjedna nakon poroda vratiti na posao, baš kao što je to učinila nakon rođenja prvog djeteta. Žena ne mora moći sve, a ako se u jednom periodu života odluči posvetiti majčinstvu to se ne smije tretirati kao njezina slabost ili nemogućnost zadovoljavanja standarda nametnute kompetitivne „muške“ igre.
Jeste li se trebali više dokazivati u svijetu politike jer se često indirektno ističe kako je politika rezervirana ''ekskluzivno" za muškarce?
Sama činjenica da je među najaktivnijim, dakle najmarljivijim, zastupnicima 60 % žena kojih je u Saboru manje od četvrtina pokazuje da se žene još uvijek moraju puno više dokazivati i raditi da bi uspjele u politici.
(FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL)
Što bi se trebalo dogoditi da se postotak žena na rukovodećim pozicijama u njihovu korist promijeni?
Da se našalim, vjerojatno bi trebalo smanjiti plaću i beneficije koje proizlaze iz tih pozicija pa bi muškarci pobjegli od njih glavom bez obzira.
Radite kao izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu. Kako biste se opisali kao profesorica? Pate li fakultetske obaveze zbog aktivnog angažmana u politici?
Volim profesorski posao i rad sa studentima, a neprimjereno je da sama sebe opisujem kao profesoricu. U svemu što radim trudim se dati maksimum pa tako i u nastavi koja mi je možda i najdraža od svih aktivnosti kojima se bavim.
Smatrate li sebe novom heroinom ovdašnje desnice ili ikonom razuma kako vas mnogi građani nazivaju?
Smatram se osobom koja je ozbiljno shvatila saborski mandat i pristupila mu posvećeno i s puno entuzijazma jer osjećam iznimnu odgovornost prema činjenici da sam u poziciji da se borim za interese građana Republike Hrvatske.
(FOTO: Sanjin
Strukic/PIXSELL)
Raspravljate li sa suprugom o političkoj situaciji u
svoja četiri zida?
Naravno, kućne polemike su nam daleko žešće od saborskih rasprava suprotstavljenih tabora.
Kako zamišljate svoje umirovljeničke dane?
Radnički.
Božićni praznici su pred vratima. Koji su Vam
planovi za nadolazeće blagdane?
Plan mi je da ne moram ništa planirati.
Pitanje za kraj – planovi za 2022. godinu su…?
Manje stožera i pokornosti, a više slobode i odgovornosti.
